HRVATSKI LEKSIKOGRAFSKI INSTITUT
BOSNE I HERCEGOVINE
Na sjednici Glavnog vijeća od 7. siječnja 1998., a na inicijativu prof. dr. Nikole Filipovića, usvojen je projekt Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine. Ranije je već bilo usuglašeno da projekt bude izveden sa Sveučilištem u Mostaru, Hrvatskim kulturnim društvom Napredak iz Sarajeva, Hrvatskim društvom za znanost i umjetnost iz Sarajeva, Vrhbosanskom mitropolijom, Maticom hrvatskom: podružnice Sarajevo i Mostar. Ujedno je odlučeno da se projekt vodi u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna kao ustanovi koja trenutno raspolaže tehničkim mogućnostima osoblja, prostora i opreme, a sve ostale potrebe oko uređivanja će koordinirati s ostalim nositeljima projekta. Prema potpisanoj odluci od 18. 1. 1999. godine od strane spomenutih pet ustanova, imenovana su tijela projekta i to:
- Za koordinatora istraživačkih i drugih pripremnih aktivnosti imenujemo dr. Nikolu Filipovića, a za njegovog zamjenika imenujemo dr. Peru Sudara i dr. Franka Cetinića.
- Savjet projekta čine: Ivo Andrić Lužanski, dr. Dalibor Brozović, Anđa Bušić, dr. fra Ignjacije Gavran, dr. Zdenko Kordić, dr. Franjo Komarica, mr. Tvrtko Nevjestić, dr. Jakov Pehar, dr. Jadranko Prlić, mr. Vladimir Šoljić, dr. Berislav Topić, dr. Franjo Topić, Krešimir Zubak, Ante Jelavić.
- Za glavnog urednika imenujemo dr. Jakova Pehara, a za pomoćnike glavnog urednika imenujemo: dr. Velimira Laznibata, Mirka Marjanovića, dr. Slavenku Vobornik, dr. Tomu Vukšića i dr. Pavu Živkovića.
- Za stručne tajnike postavljamo: dr. Jelicu Milošević, dr. Ivana Primorca, dr. Željka Šumana.
- Za tehničkog tajnika postavljamo Ivana Anđelića.
- Uredništvo čine: Ljubo Begić, dr. Šimun Šito Ćorić, Zdravko Kordić, mr. Rudolf Kraljević, Krešimir Ledić, Drago Marić, Radovan Marušić, Drago Miletić, dr. Ante Mišković, dr. Snježana Musa, dr. Andrija Nikić, dr. Ante Pavlović, dr. Ljubo Šimić, dr. Ljubomir Zovko, Josip Muselimović, Tihomir Glavaš.
- Urednici struka su: dr. Josip Baotić, dr. Martin Bevanda, dr. Mladen Bevanda, dr. Željka Bjelčić, dr. Nikola Borić, dr. Vlado Cigić, dr. Zdravko Devetak, Vlatko Filipović, fra. Vendelin Karačić, dr. Serafin Hrkać, dr. Drago Kovač, dr. Vinko Krajtmajer, dr. Slavo Kukić, dr. Krunoslav Ljolje, dr. Frano Ljubić, Jozo Marić, dr. Stjepan Marić, Mirko Marjanović, dr. Ante Marković, Radovan Marušić, dr. Vladimir Miličević, Dragutin Murko, dr. Šimun Musa, dr. Ante Nevjestić, dr. Veljko Paškvalin, dr. Konrad Pitnarić, dr. Ivan Primorac, dr. Hrvoje Soče, dr. Vlado Sučić, Ivica Šarić, dr. Fabijan Trubelja, dr. Vlado Tomić, Ante Vican, Petar Vidić, dr. Tomo Vukšić, dr. Pavo Živković, dr. Marko Karamatić, dr. Mile Delić.
- Uredništvo za grafičko-tehničko, ilustracijsko i likovno oblikovanje djela: Ljupko Antunović, Mladen Kolobarić (glavni urednik), Dragan Ressner, Ćiril Raić, Željko Spajić. O svim drugim radnim tijelima i nužnim izmjenama i dopunama u imenovanim tijelima dogovorno će odlučiti koordinator projekta i glavni urednici LEKSIKONA HRVATA BOSNE I HERCEGOVINE.
Valja istaći da je nositelj ideje bio prof. dr. Nikola Filipović koji je ranije radio u redakciji Jugoslavenskog leksikografskog zavoda iz Zagreba u Enciklopediji Jugoslavije – separat za Bosnu i Hercegovinu pa je imao iskustvo u radu na ovakvim izdanjima.
Prema projektu Leksikon Hrvata je trebao obuhvatiti ljude, događaje i prostor Bosne i Hercegovine od prapovijesti do suvremenog doba. Redakcija je radila u Mostaru i Sarajevu uz posebno sudjelovanje znanstvenika iz Hrvatskog društva za znanost i umjetnost. Početna sredstva za rad je osigurala Hrvatska zajednica Herceg Bosna.
Intenzivno se radilo na prikupljanju građe te obradi tekstova. Koordinator projekta dr. Nikola Filipović se razbolio i umro 2000. godine pa se na projektu radilo s manjim intenzitetom. Da bismo projekt održali te svratili pozornost najšire javnosti na njegov značaj, priređene su tri predpromocije u Sarajevu, Mostaru i Zagrebu. Predpromocija u Sarajevu održana je u punoj dvorani kina Imperijal kojoj su nazočile istaknute društveno političke, kulturne i javne osobe, predstavnici Katoličke crkve i osobno kardinal Vinko Puljić. Promotori su bili: akademik Dalibor Brozović, monsignor Pero Sudar, prof. dr. Jakov Pehar i Ivan Anđelić. Uz izuzetnu medijsku pozornost većine medija dalo se uočiti zainteresiranost svekolike javnosti za njegov dovršetak. Također je održana predpromocija u svečanoj dvorani Gornjogradske vijećnice u Zagrebu. Promotori su bili: akademik Dalibor Brozović, monsignor Pero Sudar, prof. dr. Jakov Pehar i Ivan Anđelić. U nazočnosti veoma velikog broja znanstvenih, kulturnih i javnih osoba Republike Hrvatske i uz medijsku pozornost najava dovršetka projekta je bila izuzetno prihvaćena. Konačno, 22. listopada 2002. održana je predpromocija projekta u Mostaru, u dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, na kojoj su o projektu kao promotori nastupili dr. Jakov Pehar, dr. Ivan Markešić, monsignor Pero Sudar.
Nakon smrti prof. dr. Nikole Filipovića kao koordinatora projekta ukazala se velika praznina u stručnom vođenju projekta te ukupnoj njegovoj zamišljenoj realizaciji. Na prijedlog akademika Dalibora Brozovića imenovan je dr. Ivan Markešić, iskusni leksikograf u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža iz Zagreba, za zamjenika glavnog urednika, koji je porijeklom iz Rame – Prozora, a pred rat je radio u Sarajevu.
Novi zamjenik glavnog urednika je prihvatio i proučio ukupnu građu te predložio nove stručne osobe koje će pomoći uređivački posao na projektu. Prihvaćeni su na uređivačkim poslovima:
- dr. Marko Babić – za arheologiju
- dr. Željko Pavić – za filozofiju
- dr. Krešimir Regan – za povijest
- dr. Vlado Pandžić – za književnost
- akademik Dalibor Brozović – za hrvatski jezik, lingvistiku i filologiju
- Slavko Harni – za povijest umjetnosti
- Tomislav Ćorić – za iseljeništvo i dr.
Većina novih suradnika rade kao istaknuti leksikografi u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Sastavljen je dopunjeni abecedarij i počelo temeljito preispitivanje i vrednovanje ukupno prikupljene i obrađene građe. Broj znanstvenika uključenih u projekt je naglo porastao a i kvaliteta obrađene građe što je zahtijevalo i preispitivanje naziva projekta. Utvrdilo se da naziv Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine ne pokriva projektni zadatak ni već urađeni posao po kome osim osoba se obrađuje prostor i događaji. Stoga je logično da se projekt preimenuje u Hrvatski leksikon Bosne i Hercegovine. Takvu odluku će prihvatiti Znanstveno vijeće Hrvatskog leksikografskog instituta na svojoj sjednici od 17. lipnja 2004.
Obim i zamah urađenog posla je zahtijevao veću organizacijsku shemu ukupnih aktivnosti pa se uputio prijedlog Glavnom vijeću Hrvatske zajednice Herceg Bosna o osnivanju Hrvatskog leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine, kao posebnog pravnog subjekta koji će moći kao specijalizirani nstitut potraživati financijska sredstva od svih državnih financijskih asocijacija za svoje projekte.
Glavno vijeće svojom Odlukom od 15. 10. 2003. utemeljilo je Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine kao pravnu osobu, te odobrilo početni kapital od 10.000,00 KM za njegov rad. Na istoj sjednici je imenovan Ivan Anđelić za ravnatelja Instituta. Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine je registriran na Županijskom sudu u Mostaru, rješenje br. Tt-9/04 od 14. 1. 2004. godine.
Registrirana djelatnost Instituta između ostalih je:
- izdavanje knjiga
- izdavanje novina
- izdavanje časopisa i periodičnih publikacija
- izdavanje zvučnih zapisa
- ostala izdavačka djelatnost
- tiskanje novina
- umnožavanje (reprodukcija) videozapisa
- umnožavanje (reprodukcija) računalnih zapisa
- istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim znanostima
- istraživanje i eksperimentalni razvoj u humanističkim znanostima
- snimanje filmova i video filmova.
Imenovano je Znanstveno vijeće u sastavu:
- akademik Dalibor Brozović,
- akademik Božidar Matić
- akademik Serafin Hrkač
- dr. Ivan Markešić
- mr. Vladimir Šoljić
- dr. Marko Karamatić
- dr. Franjo Topić
- dr. Dubravko Lovrenović
- dr. Ante Mišković
- dr. Snježana Musa
- Vlatko Filipović
- dr. Josip Budimir.
Znanstveno vijeće kao novoutemeljeno tijelo koje ravna projektima Instituta pa je raspravljajući o tijeku razvoja projekta izvršilo potvrđivanja ili nova imenovanja tijela
projekta na sjednici od 26. lipnja 2007. god. Definirana su tijela projekta i to:
GLAVNI UREDNIK
Jakov Pehar
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA
IZVRŠNI UREDNIK
Ivan Markešić
KOORDINATOR
Nikola Filipović
POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA
Ivan Anđelić, Vladimir Šoljić
UREDNIŠTVO
Marko Babić, Dalibor Brozović, Vlatko Filipović, Serafin Hrkač, Marko Karamatić, Božidar Matić, Dubravko Lovrenović, Luka Markešić, Ante Mišković, Snježana Musa, Franjo Topić, Vlado Pandžić i Tomo Vukšić
LIKOVNO – GRAFIČKI UREDNIK
Ivica Čavar
UREDNIŠTVO ZA ILUSTRACIJE
Ivica Čavar, Dragan Ressner, Ćiril-Ćiro Raič
Znanstveno vijeće je raspravljalo o koncepciji projekta te na prijedlog zamjenika glavnog urednika dr. Ivana Markešića, dr. Marka Babića, dr. Željka Pavića i dr. Vlade Pandžića predložilo da projekt nosi naziv Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine.
Istaknuto je da obimom građe, strukturom članaka (natuknica) projekt ima enciklopedijske vrijednosti te raniji naziv projekta predlažu u novi Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine. Ovaj naziv je usvojilo Znanstveno vijeće na sjednici od 26. lipnja 2007. godine.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine će biti izdana u četiri sveska od kojih je prvi u grafičkoj pripremi i obuhvaća pojmove od A do DŽ, dok će ostala tri obuhvatiti sve naredne. Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine će biti bogato ilustrirana.
Samo u prvom svesku nalazi se 1.102 fotografije i 69 povijesnih i zemljopisnih karata, posebno izrađenih za ovo djelo.
Na kraju dajemo kratak siže sustava i strukture Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine bio bi po sadržaju edicija nacionalnog tipa, onako kako je to, na primjer, Hrvatska enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999. – 2002.). Kriteriji uvrštavanja građe u Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine određeni su nacionalnim karakterom edicije, na temelju primjene suvremene leksikografske metodologije. To znači da će Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine obuhvatiti sve događaje, pojave, osobe i pojmove koji tvore hrvatsku povijesnu, kulturnu i geografsku sastavnicu Bosne i Hercegovine. On će sadržavati informacije koje izviru i sastavljaju sadašnji bosanskohercegovački državni prostor kroz stoljeća, ali isto tako i informacije koje pripadaju širem povijesnom, političkom, kulturnom i
etničkom hrvatskom kontekstu u Bosni i Hercegovini, a prostiru se izvan okvira države Bosne i Hercegovine – na susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) i druge zemlje te na odnose s njima kao i na široku bosanskohercegovačku hrvatsku dijasporu.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine treba izraziti sve pozitivne civilizacijske činjenice povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i one koje su negativno utjecale na tu povijest. Predmet interesa Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine jesu, dakle, svi Hrvati iz Bosne i Hercegovine, svejedno žive li ili ne žive u Bosni i Hercegovini. Također, predmet interesa Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine su pojedinci i ustanove izvan hrvatskoga etnikuma čija je djelatnost na bilo koji – za leksikonsku informaciju relevantan način bila vezana uz Hrvate u Bosni i Hercegovini.
U Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine prvi će se put na leksikografski sveobuhvatan način zabilježiti i opisati svi relevantni fenomeni, događaji i osobe koje tvore korpus hrvatskoga nacionalnog života u Bosni i Hercegovini ili se odnose na taj život, a da istodobno način i kriterij bilježenja i opisivanja tih fenomena, događaja i osoba budu u sustavu samih interesa i težnji hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini
kao njegovoj domovini.
Abecedarij Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine bit će prvi javni izložak nacionalnoga tezaurusa pojmova i biografija koji će moći biti i javno provjeren, dopunjen i koliko bude potrebno popravljen, u svrhu postizanja najviših standarda ukupne bosanskohercegovačke enciklopedijske leksikografije u budućnosti.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine treba biti edicija u četiri toma od po oko 700 – 800 stranica, standardnoga enciklopedijskog formata.
U tom bi smislu Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine treba postati knjiga za svaki dom i priručnik za širu nacionalnu obrazovanost i informiranost, a u jednoj verziji mogućega prijevoda na engleski jezik i veoma potreban priručnik za upoznavanje Hrvata u njihovoj domovini Bosni i Hercegovini kao i njihova doprinosa u izgradnji te zemlje kroz povijest i u suvremenosti.
Radi definiranja strukture abecedarija, a na temelju analize postojeće građe u raznim edicijama Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba, kao i na temelju sasvim novih istraživanja po samostanskim, biskupijskim, župnim i drugim arhivima i knjižnicama Bosne i Hercegovine (jer se hrvatskom komponentnom u Bosni i Hercegovini nitko do sada nije sustavno bavio) bilo je potrebno građu abecedarija grupirati u nekoliko razina općenitosti, sintetičnosti itd., kako bi se moglo doći do sadržajnih, strukovnih, kvalitativnih i kvantitativnih proporcija na temelju kojih je bilo moguće dati radni abecedarij sa svim prethodnim određenjima. Rezultat toga, kao i usporedba sa sličnim takvim nacionalnim enciklopedijama u svijetu, jest kako slijedi:
Teško je odrediti koliki će biti broj natuknica u ovoj enciklopediji. Međutim, njih je potrebno podijeliti u nekoliko skupina, pa će unutar opće podjele prema veličini (broju redaka) jedinica biti potrebno razlikovati dvije najbrojnije skupine po sadržaju:
A) jedinice koje tvore Pojmovnik (nominarij i terminarij)
B) jedinice koje tvore Personarij (biografije osoba).
Moramo istaći veoma veliki značaj ovog djela za kulturu Bosne i Hercegovine, a Hrvata posebno. Ono će kroz svoje velike, srednje i male članke prikazati sav prostor Bosne i Hercegovine, sve općine, sve rijeke i planine, sva naseljena veća mjesta, sve prirodne i turističke znamenitosti, sve veće gospodarske subjekte, baštinu posebice većinsku hrvatsku, kulturne spomenike, arheološke lokalitete, školstvo, zdravstvo, promet, znanstvene discipline, biljni i životinjski svijet, industrijske grane, glazbu, umjetnička dostignuća, sve značajnije povijesne događaje od prapovijesti do suvremenog doba te konačno značajne osobe iz svih oblasti života. Kod osoba obuhvaćene su 85 % znamenitih hrvatskih osoba a ostatak će biti osobe drugih naroda koje su se nalazile na čelu političkih, gospodarskih i društvenih sustava gdje su živjeli i stvarali Hrvati.
U projektu Hrvatske enciklopediju Bosne i Hercegovine sudjeluje preko 120 znanstvenika, kulturnih i javnih djelatnika, s ukupnih prostora Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.