Petak, Kolovoz 18, 2017

Nakon potpisanog Washingtonskog pa potom Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine uočile su se početne teškoće oko funkcioniranja Bosne i Hercegovine, a pogotovo u nejasnim formulacijama oko ravnopravnosti tri naroda u budućoj državi. Hrvati preko svojih opunomoćenih predstavnika potpisali su oba mirovna sporazuma, sve u cilju da se okonča rat te da se u mirnodopskom okruženju postupno pristupi izgradnji države na modernim demokratskim osnovama, uz puno poštovanje individualnih građanskih i kolektivnih nacionalnih prava. Odmah se uočila nelogičnost kapaciteta odlučivanja u Republici Srpskoj u odnosu na dva druga naroda, a potom ista nelogičnost u Federaciji Bosne i Hercegovine s većinskim bošnjačkim narodom. Nazirali su se obrisi proturječnosti koje će

se ubuduće produbljivati i postupno reducirati deklarirana a ne ostvarena prava hrvatskog naroda na jednakopravnost i konstitutivnost na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Hrvati su najmalobrojniji narod u Bosni i Hercegovini koji žive u svim općinama, ali kao apsolutno većinski samo u 23 općine a u svim ostalim su manjina.

I SABOR HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE, NEUM, 24. SVIBNJA 1997. RADNO PREDSJEDNIŠTVO

I sabor Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Neum, 24. svibnja 1997. Radno predsjedništvo

I SABOR HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE, NEUM, 24. SVIBNJA 1997.

I sabor Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Neum, 24. svibnja 1997.

Pošto politički subjekti nisu mogli zbog broja glasova osigurati adekvatno ravnopravno zastupanje u tijelima općinskih i županijskih vlasti, Hrvati su imali dvije mogućnosti: ili seliti u općine s hrvatskom većinom, Republiku Hrvatsku ili pokušati formirati u skladu sa Zakonom asocijaciju koja će se demokratskim i javnim metodama boriti za status Hrvata kao jednakopravnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine kao države. Takva asocijacija je imala zadatak povezati sve interesne niti hrvatskog nacionalnog bića, od kulture preko znanstvenih institucija do povezivanja udruga s hrvatskim predznakom, sve u cilju borbe za opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.

BOŽO RAJIČ, PREDSJEDNIK HDZ-A BOSNE I HERCEGOVINE - UVODNO IZLAGANJE

Božo Rajič, predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine - uvodno izlaganje

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine svjesna svih budućih implikacija koje nose budućnost, odričući se svakog ekskluziviteta u potpunom oblikovanju hrvatskog narodnosnog bića, sukladno svojoj odluci Predsjedništva od 14. ožujka 1997. godine formira inicijativno tijelo za uspostavu Hrvatske zajednice Herceg Bosne. To tijelo je po sastavu potpuni reprezentant svih institucija Hrvata u Bosni i Hercegovini. Imalo je zadaću pripremiti nacrte temeljnih dokumenata za sazivanje Sabora Hrvatske zajednice Herceg Bosna.

GOJKO ŠUŠAK, MINISTAR OBRANE RH

Gojko Šušak, ministar obrane RH

FRANJO GREGURIĆ, PREDSJEDNIK VLADE RH POSEBNI IZASLANIK PREDSJEDNIKA TUĐMANA

Franjo Gregurić, predsjednik Vlade RH posebni izaslanik predsjednika Tuđmana

U Inicijativni odbor su imenovani:
1. Božo Rajič, predsjednik HDZ BiH, predsjednik
2. Krešimir Zubak, član Predsjedništva BiH, član
3. Vladimir Šoljić, predsjednik F BiH, član
4. Drago Bilandžija, ministar financija i zamjenik premijera Vlade F BiH, član
5. Neven Tomić, zamjenik supredsjedatelja Vijeća ministara BiH, član
6. Mariofil Ljubić, predsjednik Doma naroda F BiH, član
7. Stjepan Mikić, zamjenik predsjedatelja u Zastupničkom domu FbiH, član
8. Ivan Bender, predsjednik Kluba zastupnika u Domu naroda F BiH, član
9. Mate Franjičević, predsjednik Kluba zastupnika u Zastupničkom domu F BiH, član
10. Ivo Lozančić, predsjedatelj Zastupničkog doma BiH, član
11. Petar Majić, supredsjedatelj u Domu naroda BiH, član
12. Stipo Vujević, predsjednik Kluba zastupnika u Domu naroda BiH, član
13. Mirko Baković, župan hercegbosanski, član
14. Ivan Šarić, župan srednjobosanski, član
15. Pavo Kobaš, župan posavski, član
16. Jozo Marić, župan zapadnohercegovački, član
17. Pero Marković, zamjenik župana hercegovačkoneretvanskog, član
18. Željko Glasnović, zapovjednik Zbora HVO-a, član
19. Tri predsjednika udruga iseljenih Hrvata BiH, članovi
20. Tri predsjednika udruga proisteklih iz Domovinskog rata, članovi
21. Jadranko Prlić, ministar vanjskih poslova BiH, član
22. Srećko Vučina, HDZ BiH, član
23. Predsjednik HSS BiH, član
24. Predsjednik HSP BiH, član
25. Izaslanik Vrhbosanske nadbiskupske BiH, član
26. Izaslanik Banjalučke biskupije BiH, član
27. Izaslanik Mostarsko-duvanjske biskupije, član
28. Rektor Sveučilišta u Mostaru, član
29. Predsjednik HKD Napredak, član
30. Predsjednik Matice hrvatske, član
31. Predsjednik HDZU, član
32. Predsjednik Društva hrvatskih književnika, član
33. Predsjednik Društva hrvatskih novinara, član
34. Predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika, član
35. Predsjednik Udruge regularne hrvatske vojske ’41. - ’45., član
36. Predsjednik Društva političkih zatvorenika, član
37. Predsjednik Hrvatskog športskog saveza Herceg Bosna, član
38. Predsjednik Gospodarske komore Herceg Bosna, član
39. Predsjednik Hrvatske matice iseljenika, član

JADRANKO PRLIĆ, MINISTAR VANJSKIH POSLOVA BIH

Jadranko Prlić, ministar vanjskih poslova BiH

DRAGO BILANDŽIJA, MINISTAR FINANCIJA I PODPREDSJEDNIK VLADE F BIH - GLASOVANJE ZA ORGANE HZ HB

Drago Bilandžija, ministar financija i podpredsjednik Vlade F BiH - glasovanje za organe HZ HB

IVO ANDRIĆ LUŽANSKI, PREDSJEDNIK SABORA HZ HB

Ivo Andrić Lužanski, predsjednik sabora Hz HB

VLADIMIR ŠOLJIĆ, PREDSJEDNIK F BIH I PREDSJEDNIK GLAVNOG VIJEĆA

Vladimir Šoljić, predsjednik F BiH i predsjednik Glavnog vijeća

Inicijativni odbor je usvojio Odluku o broju, sastavu i načinu izbora u Sabor Hrvatske zajednice Herceg Bosne.