Utorak, Svibanj 23, 2017

Glavno vijeće na sjednici od 5. studenoga 1997. godine usvojilo je i obznanilo projekt Strategija razvitka Hrvatske zajednice Herceg Bosna. Cilj projekta po projektnom zadatku je išao u smjeru znanstveno stručnog elaboriranja svih pitanja značajnih za Bosnu i Hercegovinu i Federaciju Bosne i Hercegovine uz optimalizaciju sudjelovanja Hrvata u njihovoj izgradnji te davanje punog doprinosa svih hrvatskih političkih, znanstveni i individualnih potencijala u procesu stvaranja buduće države. Za vođu projekta imenovan je dr. Marko Tadić, istaknuti znanstvenik iz oblasti ekonomike, poljoprivrede i ekonomike veterinarstva sa Sveučilišta u Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu i savjetnik za unutarnju politiku predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. U Savjet projekta imenovani su:
1. prof. dr. Marko Tadić, koordinator Projekta
2. prof. dr. Zvonko Miljko
3. prof. dr. Ante Markotić
4. prof. dr. Stijepo Andrijić
5. prof. dr. Mila Gadžić
6. prof. dr. Snježana Musa
7. prof. dr. Zdenko Kordić
8. prof. dr. Jadranko Prlić
9. prof. dr. Marko Beroš
10. prof. dr. Vlasta Žuljić
11. mr. Filomena Primorac Nikolić.

U projektnom zadatku za izradu Strategije razvitka Hrvatske zajednice Herceg Bosne treba posebno obuhvatiti i afirmirati:
- cjelovitu, suverenu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu

- Bosnu i Hercegovinu uključenu u Europsku uniju i euroatlantske integracije
- Bosnu i Hercegovinu kao domovinu Hrvata
- ostanak i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini
- konstitutivnosti i jednakopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba na području cijele Bosne i Hercegovine
- nacionalnu i vjersku toleranciju i dijalog
- demokraciju utemeljenu na jednakosti svih građana
- odgoj, obrazovanje, znanost, kulturu i umjetnost kao djelatnost od osobnog interesa Hrvata
- nacionalnu solidarnost i solidarnost među generacijama
- ekološku kulturu te očuvanje i unapređivanje okoliša
- razvitak svekolikih odnosa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske
- trajne, prisne i učinkovite odnose s iseljenim Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.

Da bi se elaborirale određene teme u najširem znanstvenom diskursu u funkciji prikupljanja
građe za ukupnu elaboraciju projekta Hrvatska zajednica Herceg Bosna je organizirala 12 savjetovanja i okruglih stolova, i to:
1. 17. 7. 1998., Neum – Budućnost Hrvata u Bosni i Hercegovini
2. 11. 9. 1998., Sarajevo – Demografska politika i gospodarski razvitak Hrvatske zajednice Herceg Bosne
3. 16. 10. 1998., Neum – Strategija integralnog i održivog razvitka poljoprivrede i proizvodnje hrane
4. 6. 11. 1998., Jajce – Politička budućnost Hrvata u BiH
5. 12. i 13. 3., 1999. Neum – Gospodarska politika, bankarski sustav i poduzetništvo
6. 20. i 21. 5. 1999., Mostar – Budućnost i položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini
7. 10. 6.1999., Mostar – Tjelesna kultura i šport Hrvatske zajednice Herceg Bosne
8. 11. 6. 1999., Mostar – Tržište vrijednosnih papira
9. 28. i 29.10.1999., Neum – Posttranzicijski gospodarstveni sustav – međunarodno savjetovanje
10. 15. 11. 2001., Neum – Strategija razvitka cestovne infrastrukture i funkcioniranje sustava cesta u Bosni i Hercegovini – međunarodno savjetovanje
11. 1. 7. 2003., Sarajevo – Postignuća u povratku izbjeglih i raseljenih Hrvata u Bosni i Hercegovini, perspektive i akcije za ubrzanje i dovršenje procesa povratka prognanih i izbjeglih hrvata Bosne i Hercegovine
12. 27. 3. 2008., Mostar - Hrvati i rat u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. Sa svih savjetovanja, međunarodnih simpozija i okruglih stolova tiskani su radovi u posebno oblikovanim zbornicima ili u znanstvenim časopisima, što čini 1611 stranica radova koji su podloga za dovršenje ovog projekta.

S razvojem projekta te elaboriranjem brojnih tema kroz savjetovanja, simpozije i okrugle stolove željelo se prići izradbi završnog dokumenta kao sinteze projekcije budućeg razvoja Bosne i Hercegovine i Hrvata kao konstitutivne sastavnice Države i društva. U Sarajevu 6. veljače 2002. godine upućen je poziv inicijativnom krugu za izradbu završnog teksta.

Na sastanak su pozvani:
1. akademik Vladimir Premec
2. akademik Božidar Matić
3. prof. dr. sc. Radovan Vukadinović
4. prof. dr. sc. Siniša Tatalović
5. prof. dr. sc. Vladimir Puljić
6. prof. dr. sc. Božidar Javorović
7. prof. dr. sc. Pavo Živković
8. prof. dr. sc. Nikola Grabovac
9. prof. dr. sc. Miljenko Brkić
10. prof. dr. sc. Franjo Topić
11. prof. dr. sc. Jadranko Prlić
12. prof. dr. sc. Slavo Kukić
13. prof. dr. sc. Franjo Kožul
14. prof. dr. sc. Stjepan Šimić
15. prof. dr. sc. Mladen Bevanda
16. prof. dr. sc. Božo Ljubić
17. prof. dr. sc. Vladimir Trninić
18. prof. dr. sc. Marko Tadić
19. prof. dr. sc. Snježana Musa
20. dr. sc. Željko Šain
21. dr. sc. Žarko Primorac
22. Neven Tomić, dipl. oec.
23. Drago Bilandžija, dipl. oec.
24. Vitomir Miles Raguž, dipl. politolog
25. prof. Drago Marić
26. mr. sc. Božo Skoko.
Nakon vrlo plodne rasprave i usuglašavanja temeljnih stavova dogovoreno je da svi pozvani pošalju svoje priloge shodno poglavljima iz projekta. Imenovana je koordinacija za završni dokument u sastavu:
1. prof. dr. sc. Marko Tadić
2. prof. dr. sc. Franjo Topić
3. Drago Marić, prof.
4. prof. dr. sc. Snježana Musa
5. Ivan Anđelić, dipl. iur.

Zaključeno je da završnu redakciju projekta urade akademik Božidar Matić i prof. dr. Mile Babić. Nakon uobličenja teksta programa na sjednici bi se raspravio i uputio na javnu raspravu svim hrvatskim institucijama i organizacijama u Bosni i Hercegovini. Nakon prispjelih primjedbi s javne rasprave program bi se javno obznanio.
Neki od pozvanih autora su dovršili i uputili svoje priloge koordinatoru prof. dr. sc. Marku Tadiću. Projekt je zastao u razvoju iz mnogo razloga, prije svega zbog naglog pogoršanja pozicije Hrvata u Bosne i Hercegovine te pojavom velikog broja novih političkih subjekata koji svaki ima svoju posebnu viziju Bosne i Hercegovine, a većina zanemaruje ili vrlo malo koristi znanstveno stručna elaboriranja tema kako to nudi ovaj projekt. Daljnja erozija pozicije Hrvata je nastupila u izmjenama ustavnih rješenja od strane visokih predstavnika te daljnjim pogoršanjem ukupnih odnosa donošenjem zakona koji, po pravilu preglasavanjem, idu na štetu najmalobrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini.

Ovaj projekt ima strategijski značaj i pokušava ne samo temeljito analizirati postojeće stanje nego i anticipirati buduće odnose po uzoru na europsku teoriju i praksu. On je samo zastao u razvoju i držimo da ga treba upravo sada aktivirati i dovršiti te obznaniti znanstvenostručni pristup Hrvata Bosni i Hercegovini koju oni drže svojom domovinom. U prvoj fazi razvoja projekta 1997. – 2002. godine pomoć znanstvenika iz Republike Hrvatske je bila u znatnom obimu, ali je u kasnijim fazama gotovo prestala. Republika Hrvatska sada svoju pomoć upućuje znanstveno-obrazovnim ustanovama i institucijama iz kulture i zdravstva, a sve manje se bavi temeljnim pitanjima strategije opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini i projiciranju unutarnjih odnosa u Bosni i Hercegovini. Potpuno je jasno da je Bosna i Hercegovina suverena država te da je uređena i strukturirana na drugim osnovama u odnosu na Republiku Hrvatsku, te da nije uputno izravno se miješati u unutarnje odnose, ali je također razvidno da Hrvati u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu u mogućnosti artikulirati vlastiti politički i razvojni put pa im je sigurno potrebna znanstvena i iskustvena pomoć.

Nadamo se da će ovaj projekt ipak u skoroj budućnosti biti dovršen i javno obznanjen.

 

PROJEKT STRATEGIJA RAZVITKA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE - VODITELJ PROJEKTA, PROF. DR. MARKO TADIĆ DRUGI SLIJEVA SA SURADNICIMA

Voditelj Projekta, prof. dr. Marko Tadić drugi slijeva sa suradnicima