HRVATI I RAT U BOSNI I HERCEGOVINI 1991.-1995.

O ratu u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. godine napisana je i objavljena građa od više tisuća bibliografskih jedinica iz pera domaćih autora, svih triju zaraćenih strana, memoarska građa značajnih vojnih i političkih sudionika, i to najviše od strane bošnjačkih autora, nešto manje od srpskih, a znatno manje hrvatskih. Mnoga pitanja u Bosni i Hercegovini su novinski obrađivana uz suđenja Hrvatima pred Haškim tribunalom. Cjelovit prikaz događaja nitko od znanstvenika nije obrađivao iz razumljivih razloga nedostupnosti arhivske građe, a i zbog još uvijek aktualnih haških suđenja iz razloga zaštite svjedoka i vjerodostojnosti suda.

U svim objavljenim radovima domaće izrade, a nešto i zbog stigmatizacije hrvatske politike u Bosni i Hercegovini u vrijeme Hrvatske zajednice Herceg Bosna i Hrvatske Republike Herceg Bosna imaju nevjerojatno negativan kontekst sve do teza koje se pojavljuju kao dio službene optužnice na suđenju Jadranku Prliću i ostaloj petorci kao zločinačkom pothvatu. Ako se ima u vidu da su Bošnjaci svu pomoć uključujući i vojnu dobivali u cijelosti preko Republike Hrvatske i prostora pod nadzorom HVO-a, te da su oni počeli „oslobađati“ obranjene i već oslobođene prostore, kao i da je Armija Bosne i Hercegovine nedvojbeno vodila napadačke akcije i u njima preuzela velik dio prostora pod nadzorom HVO-a s kojeg je protjerano hrvatsko pučanstvo, apsurdno je za udruženi zločinački poduhvat optuživati hrvatsku stranu. Ako je zločinačkog poduhvata bilo u ovom slučaju njega treba tražiti na drugoj strani. Buduća znanstvena istraživanja nepristranih povjesničara će razriješiti ovaj složeni anagram odnosa izazvanih prije svega velikosrpskom agresijom na suverene države bivše republike: Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Konture razrješavanja anagrama se naziru. Još uvijek u Bosni i Hercegovini žive vrlo visoko pozicionirani dužnosnici iz rata 1991. – 1995., te mnogi lokalni nositelji ratnih funkcija koji svojim svjedočenjima mogu unijeti znatno objektivniji pristup ukupnom vremenu i događajima. U njihovim svjedočenjima čule su se mnoge činjenice koje do sada nisu nigdje objavljene i koje unose drugo svjetlo u sve te povijesne događaje. S obzirom da se radi o osobama koje su ne samo sudionici već i akteri događaja, pozornost na njihova izlaganja je bila ogromna. Stoga je ukupan Okrugli stol bio sniman i emitiran na HTV-u Mostar i HTV-u KIS iz Kiseljaka. Priređen je CD svih izlaganja i Zbornik koji će biti predstavljen javnosti na posebnim promocijama.

Uvodničari i teme na Okruglom stolu (na temu iz naslova) održanom 29. ožujka 2008. godine bili su:
- Franjo Boras – Bosna i Hercegovina 1990. – 1995.
- Jure Pelivan – Osvrt na zbivanja u Bosni i Hercegovini za vrijeme Vlade prvog Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. – 1992.
- Mariofil Ljubić – Skupština Bosne i Hercegovine nakon prvih višestranačkih izbora do uvođenja ratnog stanja
- Ivo Lučić – Bosna i Hercegovina od prvih višestranačkih izbora do međunarodnog priznanja
- Davor Marijan – Vojni aspekt raspada Jugoslavije i odraz na Bosnu i Hercegovini
- Božo Rajič – Zašto Hrvatska zajednica Herceg Bosna
- Zoran Buntić – Hrvatska zajednica Herceg Bosna – konstitutivna jedinica ili paradržava
- Krešimir Zubak – Mirovne inicijative i pregovori za rješavanje krize u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.
- Vladimir Šoljić – Gospodarstvo u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna 1992. – 1995.
- Jozo Marić – Prosvjeta i školstvo u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna i Hrvatskoj Republici Herceg Bosna 1991. – 1995.
- Martin Raguž – Humanitarne aktivnosti u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna 1992. – 1995.
- Željko Raguž – Srpsko - muslimanski politički odnosi u Hercegovini 1990. – 1995.
- Anto Valenta – Odnosi Hrvata i muslimana (1990. – 1993. i …)
- Zdenko Ćosić – Rat prije početka rata 1991. – 1995.
- Tvrtko Nevjestić – Sjećanja i dokumenti, Sarajevo 1992. – 1996.
- Jadran Topić i Pero Zelenika – Tiha okupacija Mostara od strane JNA i srpsko-crnogorskih rezervista – organizacija otpora
- Ivo Andrić Lužanski – Hrvati Soli (tuzlanski kraj) i rat u Bosni i Hercegovini 1991. -1995.
- Perica Jukić i Drago Dragičević – Žepče u ratu 1991. -1995.
- Pavo Kobaš – Obranjeni dio Posavine 1991. – 1995.
- Ivan Anđelić – Hrvati Konjica u ratu 1991. -1995.
- Mirko Zelenika – Logori pod kontrolom „legalnih“ organa vlasti
- Ivica Mlivončić – Mudžahedini i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995.
- Smiljko Šagolj – „Kolateralna šteta“ - što je to.

Franjevačka crkva i samostan, Mostar

Objekti uz Franjevački samostan, Mostar

Brkiča most, Mostar

Titov most, Mostar

Aluminij, Mostar dio razorenih objekata

• Slijedeće >