Nedjelja, Kolovoz 20, 2017

O ratu u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. godine napisana je i objavljena građa od više tisuća bibliografskih jedinica iz pera domaćih autora, svih triju zaraćenih strana, memoarska građa značajnih vojnih i političkih sudionika, i to najviše od strane bošnjačkih autora, nešto manje od srpskih, a znatno manje hrvatskih. Mnoga pitanja u Bosni i Hercegovini su novinski obrađivana uz suđenja Hrvatima pred Haškim tribunalom. Cjelovit prikaz događaja nitko od znanstvenika nije obrađivao iz razumljivih razloga nedostupnosti arhivske građe, a i zbog još uvijek aktualnih haških suđenja iz razloga zaštite svjedoka i vjerodostojnosti suda.

U svim objavljenim radovima domaće izrade, a nešto i zbog stigmatizacije hrvatske politike u Bosni i Hercegovini u vrijeme Hrvatske zajednice Herceg Bosna i Hrvatske Republike Herceg Bosna imaju nevjerojatno negativan kontekst sve do teza koje se pojavljuju kao dio službene optužnice na suđenju Jadranku Prliću i ostaloj petorci kao zločinačkom pothvatu. Ako se ima u vidu da su Bošnjaci svu pomoć uključujući i vojnu dobivali u cijelosti preko Republike Hrvatske i prostora pod nadzorom HVO-a, te da su oni počeli „oslobađati“ obranjene i već oslobođene prostore, kao i da je Armija Bosne i Hercegovine nedvojbeno vodila napadačke akcije i u njima preuzela velik dio prostora pod nadzorom HVO-a s kojeg je protjerano hrvatsko pučanstvo, apsurdno je za udruženi zločinački poduhvat optuživati hrvatsku stranu. Ako je zločinačkog poduhvata bilo u ovom slučaju njega treba tražiti na drugoj strani. Buduća znanstvena istraživanja nepristranih povjesničara će razriješiti ovaj složeni anagram odnosa izazvanih prije svega velikosrpskom agresijom na suverene države bivše republike: Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Konture razrješavanja anagrama se naziru. Još uvijek u Bosni i Hercegovini žive vrlo visoko pozicionirani dužnosnici iz rata 1991. – 1995., te mnogi lokalni nositelji ratnih funkcija koji svojim svjedočenjima mogu unijeti znatno objektivniji pristup ukupnom vremenu i događajima. U njihovim svjedočenjima čule su se mnoge činjenice koje do sada nisu nigdje objavljene i koje unose drugo svjetlo u sve te povijesne događaje. S obzirom da se radi o osobama koje su ne samo sudionici već i akteri događaja, pozornost na njihova izlaganja je bila ogromna. Stoga je ukupan Okrugli stol bio sniman i emitiran na HTV-u Mostar i HTV-u KIS iz Kiseljaka. Priređen je CD svih izlaganja i Zbornik koji će biti predstavljen javnosti na posebnim promocijama.

Uvodničari i teme na Okruglom stolu (na temu iz naslova) održanom 29. ožujka 2008. godine bili su:
- Franjo Boras – Bosna i Hercegovina 1990. – 1995.
- Jure Pelivan – Osvrt na zbivanja u Bosni i Hercegovini za vrijeme Vlade prvog Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. – 1992.
- Mariofil Ljubić – Skupština Bosne i Hercegovine nakon prvih višestranačkih izbora do uvođenja ratnog stanja
- Ivo Lučić – Bosna i Hercegovina od prvih višestranačkih izbora do međunarodnog priznanja
- Davor Marijan – Vojni aspekt raspada Jugoslavije i odraz na Bosnu i Hercegovini
- Božo Rajič – Zašto Hrvatska zajednica Herceg Bosna
- Zoran Buntić – Hrvatska zajednica Herceg Bosna – konstitutivna jedinica ili paradržava
- Krešimir Zubak – Mirovne inicijative i pregovori za rješavanje krize u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.
- Vladimir Šoljić – Gospodarstvo u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna 1992. – 1995.
- Jozo Marić – Prosvjeta i školstvo u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna i Hrvatskoj Republici Herceg Bosna 1991. – 1995.
- Martin Raguž – Humanitarne aktivnosti u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna 1992. – 1995.
- Željko Raguž – Srpsko - muslimanski politički odnosi u Hercegovini 1990. – 1995.
- Anto Valenta – Odnosi Hrvata i muslimana (1990. – 1993. i …)
- Zdenko Ćosić – Rat prije početka rata 1991. – 1995.
- Tvrtko Nevjestić – Sjećanja i dokumenti, Sarajevo 1992. – 1996.
- Jadran Topić i Pero Zelenika – Tiha okupacija Mostara od strane JNA i srpsko-crnogorskih rezervista – organizacija otpora
- Ivo Andrić Lužanski – Hrvati Soli (tuzlanski kraj) i rat u Bosni i Hercegovini 1991. -1995.
- Perica Jukić i Drago Dragičević – Žepče u ratu 1991. -1995.
- Pavo Kobaš – Obranjeni dio Posavine 1991. – 1995.
- Ivan Anđelić – Hrvati Konjica u ratu 1991. -1995.
- Mirko Zelenika – Logori pod kontrolom „legalnih“ organa vlasti
- Ivica Mlivončić – Mudžahedini i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995.
- Smiljko Šagolj – „Kolateralna šteta“ - što je to.

FRANJEVAČKA CRKVA I SAMOSTAN, MOSTAR
Franjevačka crkva i samostan, Mostar

OBJEKTI UZ FRANJEVAČKI SAMOSTAN, MOSTAR
Objekti uz Franjevački samostan, Mostar

BRKIČA MOST, MOSTAR
Brkiča most, Mostar

TITOV MOST, MOSTAR
Titov most, Mostar

ALUMINIJ, MOSTAR DIO RAZORENIH OBJEKATA

Aluminij, Mostar dio razorenih objekata