Ponedjeljak, Prosinac 18, 2017

S konstituiranjem suvremenih država na prostorima bivše Jugoslavije naglo su se otvorili prostori slobode unutrašnjih kulturnih pospremanja te mogućnosti njegovanja nacionalnih atribucija u punom sjaju i korekcija vidnih zaostataka u minulom razdoblju od 1918. do 1991. godine.

OKRUGLI STOL: POLOŽAJ I BUDUĆNOST HRVATSKOG JEZIKA U BOSNI U HERCEGOVINI

Hrvati kao državotvoran narod u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pristupili su temeljitom istraživanju i znanstvenom utemeljenju svih premisa vlastitog jezika. Logično, na valu oduševljenja što u potpunoj slobodi svoj jezik mogu nazvati hrvatskim te mu se u znanstvenoj ostrašćenosti posvetiti razvile su se prije svega u Republici Hrvatskoj bezbrojne teze o prirodi tog jezika, o njegovoj standardizaciji i filološkim podlogama te opetovani zahtjevi za njegovom reformom od korijenskog do sadašnjeg standardnog jezičnog izraza. Napisane su čitave studije, razvila se neviđena polemika, objavljena cijela serija različitih gramatika i rječnika i vršio se pritisak na državna tijela za tvrđom ili mekšom standardizacijom. Polemike ne prestaju ni do dana današnjega. U tom vrtlogu jezičnih prijedloga malo ili nikako nije tretiran jezik Hrvata u Bosni i Hercegovini, a koji je sastavni dio općeg hrvatskog jezičnog i kulturnog izraza Hrvata kao naroda u Jugoistočnoj Europi. Sva ova stremljenja su imala odraz na hrvatski govorni i pisani izraz kod Hrvata u Bosni i Hercegovini, čime je stvorilo zbunjujući refleks te govorni i pisani izraz podijelilo na mnoštvo ničim povezanih skupina i regija u Bosni i Hercegovini. Da bi makar potakli razmišljanje i hrvatski jezični izraz te u prosvjetne i javne ustanove unijeli koliko-toliko zajedničkog za Bosnu i Hercegovinu, organiziran je zajedno s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne Okrugli stol u Mostaru 20. i 21. svibnja 1999. godine pod nazivom Položaj i budućnost hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini. Na ovom Okruglom stolu su se kao uvodničari pojavili gotovo svi reprezentanti najvećih znanstvenih imena za hrvatski jezik u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Referati su bili na veoma visokoj znanstvenoj razini, počesto dijametralno suprotstavljeni, pogotovo iskričavo u raspravama. Referati su objavljeni u časopisu Osvit, broj 2-3, 1999.

OSVIT

Osvit

Okrugli stol je imao teme i uvodničare:
1. akademik Stjepan Babić – Hrvatski književni jezik u Bosni i Hercegovini
2. prof. dr. Marko Samardžija – Jezik i identitet
3. prof. dr. Šimun Musa – Ustavni položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine i županijama Federacije Bosne i Hercegovine
4. prof. dr. Ivo Pranjković – Jezična situacija u BiH prije i poslije rata
5. prof. dr. Stojan Vrljić – Hrvatski jezik kao nacionalni identitet
6. Stjepan Čuić – Hrvatski jezik kao znak identiteta
7. prof. dr. Josip Baotić – K ravnopravnosti u jeziku
8. prof. dr. Josip Lisac – Nacionalni idiomi u Bosni i Hercegovini
9. prof. dr. Petar Šimunović – Bošnjaštvo i Hrvati
10. akademik Dalibor Brozović – Odnos hrvatskog i bošnjačkog odnosno bosanskog jezika
11. prof. dr. Velimir Laznibat – Odnos hrvatskog i srpskog jezika (teškoće u prošlosti i posljedice u suvremenosti)
12. Dubravko Horvatić – Autohtoni hrvatski jezik spram srpskomu i bosanskom novogovoru
13. mr. Antun Lučić – Jezik u suvremenoj hrvatskoj prozi
14. Krešimir Šego – Praktična pitanja jezika
15. Vjekoslav Boban – Hrvatska ikavica u Herceg Bosni.

PANORAMA MOSTARA

Panorama Mostara