Utorak, Svibanj 23, 2017

USTANOVE KOJE JE FORMIRALA

HRVATSKA ZAJEDNICA HERCEG BOSNA

ILI POMAGALA U FORMIRANJU

1. HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA HERCEG BOSNE
2. HRVATSKI LEKSIKOGRAFSKI INSTITUT BiH
3. HRVATSKI KULTURNI CENTAR BANJA LUKA
4. CRO BiH FOND - PRIVATIZACIJSKI INVESTICIJSKI FOND
5. CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I DOKUMENTACIJU

HRVATSKI DOKUMENTACIJSKI CENTAR DOMOVINSKOG RATA U BIH

Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini (BiH) utemeljen je kao znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenoga istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata u BiH. Centar je osnovan krajem lipnja 2013. godine na inicijativu središnjih udruga iz Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane (HVO-a), odlukom Glavnog vijeća udruge Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (HZ HB).

Opširnije...

HLI BIH - HRVATSKI LEKSIKOGRAFSKI INSTITUT BOSNE I HERCEGOVINE

Na sjednici Glavnog vijeća od 7. siječnja 1998., a na inicijativu prof. dr. Nikole Filipovića, usvojen je projekt Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine. Ranije je već bilo usuglašeno da projekt bude izveden sa Sveučilištem u Mostaru, Hrvatskim kulturnim društvom Napredak iz Sarajeva, Hrvatskim društvom za znanost i umjetnost iz Sarajeva, Vrhbosanskom mitropolijom, Maticom hrvatskom: podružnice Sarajevo i Mostar. Ujedno je odlučeno da se projekt vodi u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna kao ustanovi koja trenutno raspolaže tehničkim mogućnostima osoblja, prostora i opreme, a sve ostale potrebe oko uređivanja će koordinirati s ostalim nositeljima projekta.

Opširnije...

Vlada Hrvatske Republike Herceg Bosne svojom odlukom broj: 01-1-623/93 od 3. studenog 1993. godine imenovala je Komisiju za utvrđivanje ratnih zločina učinjenih na teritoriji Hrvatske Republike Herceg Bosne.

U Komisiju su imenovani:
1. Marinko Škobić, predsjednik
2. Marko Martinović, član
3. Berislav Vlaho, član
4. Mladen Jurišić, član
5. Josip Muselimović, član
6. Ivan Bagarić, član
7. Vladimir Pogarčić, član
8. Srećko Glibić, član
9. Ignac Koštroman, član.


Za tajnika je imenovan Ivica Šimunović.

Osnovna djelatnost rada Komisije u navedenom sastavu je određivanje strategije i organizacije rada za prikupljanje dokumentacije o ratnim zločinima učinjenim tijekom rata na ovom prostoru.

Opširnije...

Pokušavajući svoju djelatnost proširiti na Republiku Srpsku Hrvatska zajednica Herceg Bosna je zajedno sa Humanitarno – kulturnom udrugom Danica iz Banja Luke, Hrvatskim pjevačkim društvom Nada iz Banja Luke i Radio Kontakt iz Banja Luke na Osnivačkoj skupštini od 3. 4. 2003. godine utemeljila Hrvatski kulturni centar kao zajednicu hrvatskih nevladinih udruga. Hrvatski kulturni centar je registriran kod Osnovnog suda u Banja Luci pod brojem: F – 1 – 192/03 od 1. 9. 2003. godine.
Novostvorenoj udruzi je općina Banja Luka ustupila u samom središtu grada prostor koji je opremljen, a sastoji se od manje dvorane, Internet kluba i male knjižnice. Za predsjednika Upravnog odbora je izabran književnik Zvonko Tarle. Odmah po formiranju pripremio se obiman program koji je do sada ostvaren s preko 100 glazbenih, književnih, slikarskih i ostalih kulturnih sadržaja. Ističemo programe za 2005. i 2006. godinu.

Opširnije...

Sredinom lipnja 2000. godine, na inicijativu Hrvatske zajednice Herceg Bosna u njezinim prostorijama održan je sastanak zainteresiranih subjekata radi utemeljenja privatizacijskog investicijskog fonda. Naime, Hrvatska zajednica Herceg Bosna je procijenila da građani imaju veoma veliki broj certifikata s vrijednostima u milijardama KM, koji bi mogli propasti ako se ne provede valjana edukacija građana i formiraju fondovi. Ta procjena se temeljila da Hrvati znatno manje vjeruju u tek novoformirane državne institucije, a u isto vrijeme se znalo da vrijednosni papiri koje posjeduju imaju ograničeno vrijeme trajanja. Okupljanjem više građana i koncentracijom certifikata u fond postoji mogućnost otkupa mnogih poduzeća kroz nastupajuće raspisane opće pozive za privatizaciju.

Opširnije...

Uvod

Nakon demokratskih izbora 1990. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano 377 dnevnih listova, novina, časopisa i drugih izdanja, 54 lokalne radijske postaje i četiri televizijske postaje, jedna novinska agencija i republička Radiotelevizija Bosne i Hercegovine s tri programa. Do 1992. godine u Sarajevu je postojala Radiotelevizija Sarajevo (tri radijska i dva televizijska kanala). Tijekom rata Srbi su utemeljili srpsku radioteleviziju u Bosni i Hercegovini. Iako je RTV Bosne i Hercegovine imala javnu ambiciju biti servis cijele zemlje, u biti je bila bošnjačka televizija koja je pokrivala signalom teritorij pod nadzorom bošnjačke Armije Bosne i Hercegovine.

RADIO HERCEG BOSNE LOGO

Cilj i razlozi osnivanja Hrvatskog radija Herceg Bosne

Hrvatski radio Herceg Bosne osnovan je Odlukom o osnivanju Radija Hrvatske zajednice Herceg Bosne za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja (Narodni list HZ HB, broj 5/92).
Prvi ravnatelj Hrvatskog radija Herceg Bosne bio je Zlatko Prlenda. Radio je počeo emitirati program 1. svibnja 1993. godine u Mostaru, u vrlo nepovoljnim uvjetima, kada je u pitanju informiranje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Naime, do tog dana Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu imali niti jednog značajnijeg medija, ne samo kada su u pitanju elektronički mediji, nego mediji uopće. Uoči rata u Bosni i Hercegovini od ukupno 52 lokalne radijske postaje samo se na nekolicini njih govorilo hrvatskim jezikom. Kada se cjelokupan medijski sustav u Bosni i Hercegovini na početku rata podijelio na tri dijela, srpski, muslimanski i hrvatski, samo je šest općinskih, lokalnih radijskih postaja ostalo pod utjecajem Hrvata. Bile su to: Radio Livno, Radio Posušje, Radio Mostar, Radio Čapljina, Radio Ljubuški i Radio Orašje. Sa 15 odašiljača (od čega 5 u Republici Hrvatskoj), koji su omogućili praćenje radijskog signala na gotovo čitavom području Bosne i Hercegovine i dobrom dijelu Republike Hrvatske, Hrvatski radio Herceg Bosne svakodnevno je informirao javnost o ratu u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući brojnih dopisnicima (55) Hrvatski radio Herceg Bosne imao je aktualne informacije sa svih područja gdje se ratovalo, gdje se novinari nisu mogli slobodno kretati. Također, treba istaknuti podatak kako u takvim okolnostima i uvjetima rada, posve pokidanih veza i informativne blokade, Hrvatski radio Herceg Bosne zajedno s već spomenutim općinskim radijskim postajama, uspješno je razbijao informativnu blokadu nametnutu ratom. Zbog svih tih činjenica pojava Hrvatskog radija Herceg Bosne značila je, ne samo boljitak za cjelokupno informiranje, nego i veliki poticaj sveukupnoj borbi hrvatskog naroda za svoju opstojnost. Bio je to, jednom riječju, medij koji je informativno, a i drukčije, povezivao hrvatski narod. Iako je u početku nailazio na mnoge probleme, Hrvatski radio Herceg Bosne krupnim je koracima pravio sebi put i osigurao važnu poziciju u ukupnom medijskom sustavu Bosne i Hercegovine. Hrvatski radio Herceg Bosne kroz sve ove godine bio je i ostao središnji medij hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, medij kojeg su dobrim dijelom slušali i pripadnici drugih naroda u Bosni i Hercegovini.

Opširnije...