Utorak, Rujan 26, 2017

HLI BIH - HRVATSKI LEKSIKOGRAFSKI INSTITUT BOSNE I HERCEGOVINE

Na sjednici Glavnog vijeća od 7. siječnja 1998., a na inicijativu prof. dr. Nikole Filipovića, usvojen je projekt Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine. Ranije je već bilo usuglašeno da projekt bude izveden sa Sveučilištem u Mostaru, Hrvatskim kulturnim društvom Napredak iz Sarajeva, Hrvatskim društvom za znanost i umjetnost iz Sarajeva, Vrhbosanskom mitropolijom, Maticom hrvatskom: podružnice Sarajevo i Mostar. Ujedno je odlučeno da se projekt vodi u Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna kao ustanovi koja trenutno raspolaže tehničkim mogućnostima osoblja, prostora i opreme, a sve ostale potrebe oko uređivanja će koordinirati s ostalim nositeljima projekta.

ODLUKA O OSNIVANJU HLI BIH - HRVATSKI LEKSIKOGRAFSKI INSTITUT BOSNE I HERCEGOVINE - 1 ODLUKA O OSNIVANJU HLI BIH - HRVATSKI LEKSIKOGRAFSKI INSTITUT BOSNE I HERCEGOVINE - 2

Prema potpisanoj odluci od 18. 1. 1999. godine od strane spomenutih pet ustanova, imenovana su tijela projekta i to:
1. Za koordinatora istraživačkih i drugih pripremnih aktivnosti imenujemo dr. Nikolu Filipovića, a za njegovog zamjenika imenujemo dr. Peru Sudara i dr. Franka Cetinića.
2. Savjet projekta čine: Ivo Andrić Lužanski, dr. Dalibor Brozović, Anđa Bušić, dr. fra Ignjacije Gavran, dr. Zdenko Kordić, dr. Franjo Komarica, mr. Tvrtko Nevjestić, dr. Jakov Pehar, dr. Jadranko Prlić, mr. Vladimir Šoljić, dr. Berislav Topić, dr. Franjo Topić, Krešimir Zubak, Ante Jelavić.
3. Za glavnog urednika imenujemo dr. Jakova Pehara, a za pomoćnike glavnog urednika imenujemo: dr. Velimira Laznibata, Mirka Marjanovića, dr. Slavenku Vobornik, dr. Tomu Vukšića i dr. Pavu Živkovića.
4. Za stručne tajnike postavljamo: dr. Jelicu Milošević, dr. Ivana Primorca, dr. Željka Šumana.
5. Za tehničkog tajnika postavljamo Ivana Anđelića.
6. Uredništvo čine: Ljubo Begić, dr. Šimun Šito Ćorić, Zdravko Kordić, mr. Rudolf Kraljević, Krešimir Ledić, Drago Marić, Radovan Marušić, Drago Miletić, dr. Ante Mišković, dr. Snježana Musa, dr. Andrija Nikić, dr. Ante Pavlović, dr. Ljubo Šimić, dr. Ljubomir Zovko, Josip Muselimović, Tihomir Glavaš.
7. Urednici struka su: dr. Josip Baotić, dr. Martin Bevanda, dr. Mladen Bevanda, dr. Željka Bjelčić, dr. Nikola Borić, dr. Vlado Cigić, dr. Zdravko Devetak, Vlatko Filipović, fra. Vendelin Karačić, dr. Serafin Hrkać, dr. Drago Kovač, dr. Vinko Krajtmajer, dr. Slavo Kukić, dr. Krunoslav Ljolje, dr. Frano Ljubić, Jozo Marić, dr. Stjepan Marić, Mirko Marjanović, dr. Ante Marković, Radovan Marušić, dr. Vladimir Miličević, Dragutin Murko, dr. Šimun Musa, dr. Ante Nevjestić, dr. Veljko Paškvalin, dr. Konrad Pitnarić, dr. Ivan Primorac, dr. Hrvoje Soče, dr. Vlado Sučić, Ivica Šarić, dr. Fabijan Trubelja, dr. Vlado Tomić, Ante Vican, Petar Vidić, dr. Tomo Vukšić, dr. Pavo Živković, dr. Marko Karamatić, dr. Mile Delić.
8. Uredništvo za grafičko-tehničko, ilustracijsko i likovno oblikovanje djela: Ljupko Antunović, Mladen Kolobarić (glavni urednik), Dragan Ressner, Ćiril Raić, Željko Spajić. O svim drugim radnim tijelima i nužnim izmjenama i dopunama u imenovanim tijelima dogovorno će odlučiti koordinator projekta i glavni urednici LEKSIKONA HRVATA BOSNE I HERCEGOVINE.

PREDPROMOCIJA LEKSIKONA HRVATA BOSNE I HERCEGOVINE U SARAJEVU - HRVATSKI LEKSIKOGRAFSKI INSTITUT BOSNE I HERCEGOVINE

Predpromocija Leksikona Hrvata Bosne i Hercegovine u Sarajevu

Valja istaći da je nositelj ideje bio prof. dr. Nikola Filipović koji je ranije radio u redakciji Jugoslavenskog leksikografskog zavoda iz Zagreba u Enciklopediji Jugoslavije – separat za Bosnu i Hercegovinu pa je imao iskustvo u radu na ovakvim izdanjima. Prema projektu Leksikon Hrvata je trebao obuhvatiti ljude, događaje i prostor Bosne i Hercegovine od prapovijesti do suvremenog doba. Redakcija je radila u Mostaru i Sarajevu uz posebno sudjelovanje znanstvenika iz Hrvatskog društva za znanost i umjetnost. Početna sredstva za rad je osigurala Hrvatska zajednica Herceg Bosna. Intenzivno se radilo na prikupljanju građe te obradi tekstova. Koordinator projekta dr. Nikola Filipović se razbolio i umro 2000. godine pa se na projektu radilo s manjim intenzitetom. Da bismo projekt održali te svratili pozornost najšire javnosti na njegov značaj, priređene su tri predpromocije u Sarajevu, Mostaru i Zagrebu. Predpromocija u Sarajevu održana je u punoj dvorani kina Imperijal kojoj su nazočile istaknute društveno političke, kulturne i javne osobe, predstavnici Katoličke crkve i osobno kardinal Vinko Puljić. Promotori su bili: akademik Dalibor Brozović, monsignor Pero Sudar, prof. dr. Jakov Pehar i Ivan Anđelić. Uz izuzetnu medijsku pozornost većine medija dalo se uočiti zainteresiranost svekolike javnosti za njegov dovršetak. Također je održana predpromocija u svečanoj dvorani Gornjogradske vijećnice u Zagrebu. Promotori su bili: akademik Dalibor Brozović, monsignor Pero Sudar, prof. dr. Jakov Pehar i Ivan Anđelić. U nazočnosti veoma velikog broja znanstvenih, kulturnih i javnih osoba Republike Hrvatske i uz medijsku pozornost najava dovršetka projekta je bila izuzetno prihvaćena. Konačno, 22. listopada 2002. održana je predpromocija projekta u Mostaru, u dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, na kojoj su o projektu kao promotori nastupili dr. Jakov Pehar, dr. Ivan Markešić, monsignor Pero Sudar. Nakon smrti prof. dr. Nikole Filipovića kao koordinatora projekta ukazala se velika praznina u stručnom vođenju projekta te ukupnoj njegovoj zamišljenoj realizaciji. Na prijedlog akademika Dalibora Brozovića imenovan je dr. Ivan Markešić, iskusni leksikograf u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža iz Zagreba, za zamjenika glavnog urednika, koji je porijeklom iz Rame – Prozora, a pred rat je radio u Sarajevu. Novi zamjenik glavnog urednika je prihvatio i proučio ukupnu građu te predložio nove stručne osobe koje će pomoći uređivački posao na projektu. Prihvaćeni su na uređivačkim poslovima:

- dr. Marko Babić - za arheologiju
- dr. Željko Pavić - za filozofiju
- dr. Krešimir Regan - za povijest
- dr. Vlado Pandžić - za književnost
- akademik Dalibor Brozović - za hrvatski jezik, lingvistiku i filologiju
- Slavko Harni - za povijest umjetnosti
- Tomislav Ćorić - za iseljeništvo i dr.

Većina novih suradnika rade kao istaknuti leksikografi u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Sastavljen je dopunjeni abecedarij i počelo temeljito preispitivanje i vrednovanje ukupno prikupljene i obrađene građe. Broj znanstvenika uključenih u projekt je naglo porastao a i kvaliteta obrađene građe što je zahtijevalo i preispitivanje naziva projekta. Utvrdilo se da naziv Leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine ne pokriva projektni zadatak ni već urađeni posao po kome osim osoba se obrađuje prostor i događaji. Stoga je logično da se projekt preimenuje u Hrvatski leksikon Bosne i Hercegovine. Takvu odluku će prihvatiti Znanstveno vijeće Hrvatskog leksikografskog instituta na svojoj sjednici od 17. lipnja 2004.
Obim i zamah urađenog posla je zahtijevao veću organizacijsku shemu ukupnih aktivnosti pa se uputio prijedlog Glavnom vijeću Hrvatske zajednice Herceg Bosna o osnivanju Hrvatskog leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine, kao posebnog pravnog subjekta koji će moći kao specijalizirani nstitut potraživati financijska sredstva od svih državnih financijskih asocijacija za svoje projekte.
Glavno vijeće svojom Odlukom od 15. 10. 2003. utemeljilo je Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine kao pravnu osobu, te odobrilo početni kapital od 10.000,00 KM za njegov rad. Na istoj sjednici je imenovan Ivan Anđelić za ravnatelja Instituta. Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine je registriran na Županijskom sudu u Mostaru, rješenje br. Tt-9/04 od 14. 1. 2004. godine.

KARDINAL VINKO PULJIĆ NAKON PREDPROMOCIJE U SARAJEVU, U RAZGOVORU S MEDIJATOROM BOŽOM SKOKOM

Kardinal Vinko Puljić nakon predpromocije u Sarajevu, u razgovoru s medijatorom Božom Skokom

PREDPROMOCIJA LEKSIKONA HRVATA BOSNE I HERCEGOVINE U ZAGREBU, GORNJOGRADSKA VIJEĆNICA
Predpromocija Leksikona Hrvata Bosne i Hercegovine u Zagrebu, Gornjogradska vijećnica

Registrirana djelatnost Instituta između ostalih je:
- izdavanje knjiga
- izdavanje novina
- izdavanje časopisa i periodičnih publikacija
- izdavanje zvučnih zapisa
- ostala izdavačka djelatnost
- tiskanje novina
- umnožavanje (reprodukcija) videozapisa
- umnožavanje (reprodukcija) računalnih zapisa
- istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim znanostima
- istraživanje i eksperimentalni razvoj u humanističkim znanostima
- snimanje filmova i videofilmova.

PREDPROMOCIJA LEKSIKONA HRVATA BOSNE I HERCEGOVINE U MOSTARU, DVORANA KATARINE KOSAČE, HRVATSKOGA DOMA HERCEGA STJEPANA KOSAČE SLIJEVA NADESNO: BOŽO SKOKO, DR. PERO SUDAR, DR. JAKOV PEHAR, DR. IVAN MARKEŠIĆ, IVAN ANĐELIĆ

Predpromocija Leksikona Hrvata Bosne i Hercegovine u Mostaru, dvorana Katarine Kosače, Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače slijeva nadesno: Božo Skoko, dr. Pero Sudar, dr. Jakov Pehar, dr. Ivan Markešić, Ivan Anđelić

UGLEDNICI NA PREDPROMOCIJI U MOSTARU SLIJEVA NADESNO: MR. VLADIMIR ŠOLJIĆ, BARIŠA ČOLAK, BISKUP RATKO PERIĆ, POM. BISKUP PERO SUDAR, VLATKO MENIKS, DON ANTO PAVLOVIĆ, DR. BOŽO ŽEPIĆ
Uglednici na predpromociji u Mostaru slijeva nadesno: mr. Vladimir Šoljić, Bariša Čolak, biskup Ratko Perić, pom. biskup Pero Sudar, Vlatko Meniks, don Anto Pavlović, dr. Božo Žepić

Imenovano je Znanstveno vijeće u sastavu:
1. akademik Dalibor Brozović,
2. akademik Božidar Matić
3. akademik Serafin Hrkač
4. dr. Ivan Markešić
5. mr. Vladimir Šoljić
6. dr. Marko Karamatić
7. dr. Franjo Topić
8. dr. Dubravko Lovrenović
9. dr. Ante Mišković
10. dr. Snježana Musa
11. Vlatko Filipović
12. dr. Josip Budimir.

HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine

Znanstveno vijeće kao novoutemeljeno tijelo koje ravna projektima Instituta pa je raspravljajući o tijeku razvoja projekta izvršilo potvrđivanja ili nova imenovanja tijela projekta na sjednici od 26. lipnja 2007. god. Definirana su tijela projekta i to:

GLAVNI UREDNIK
Jakov Pehar
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA
IZVRŠNI UREDNIK
Ivan Markešić
KOORDINATOR
+ Nikola Filipović
POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA
Ivan Anđelić, Vladimir Šoljić
UREDNIŠTVO
Marko Babić, Dalibor Brozović, Vlatko Filipović, Serafin Hrkač, Marko Karamatić,
Božidar Matić, Dubravko Lovrenović, Luka Markešić, Ante Mišković, Snježana Musa,
Franjo Topić, Vlado Pandžić i Tomo Vukšić
LIKOVNO – GRAFIČKI UREDNIK
Ivica Čavar
UREDNIŠTVO ZA ILUSTRACIJE
Ivica Čavar, Dragan Ressner, Ćiril-Ćiro Raič

Znanstveno vijeće je raspravljalo o koncepciji projekta te na prijedlog zamjenika glavnog urednika dr. Ivana Markešića, dr. Marka Babića, dr. Željka Pavića i dr. Vlade Pandžića predložilo da projekt nosi naziv Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine.
Istaknuto je da obimom građe, strukturom članaka (natuknica) projekt ima enciklopedijske vrijednosti te raniji naziv projekta predlažu u novi Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine. Ovaj naziv je usvojilo Znanstveno vijeće na sjednici od 26. lipnja 2007. godine.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine će biti izdana u četiri sveska od kojih je prvi u grafičkoj pripremi i obuhvaća pojmove od A do DŽ, dok će ostala tri obuhvatiti sve naredne. Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine će biti bogato ilustrirana. Samo u prvom svesku nalazi se 1.102 fotografije i 69 povijesnih i zemljopisnih karata, posebno izrađenih za ovo djelo.
Na kraju dajemo kratak siže sustava i strukture Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine. Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine bio bi po sadržaju edicija nacionalnog tipa, onako kako je to, na primjer, Hrvatska enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999. - 2002.).
Kriteriji uvrštavanja građe u Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine određeni su nacionalnim karakterom edicije, na temelju primjene suvremene leksikografske metodologije. To znači da će Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine obuhvatiti sve događaje, pojave, osobe i pojmove koji tvore hrvatsku povijesnu, kulturnu i geografsku sastavnicu Bosne i Hercegovine. On će sadržavati informacije koje izviru i sastavljaju sadašnji bosanskohercegovački državni prostor kroz stoljeća, ali isto tako i informacije koje pripadaju širem povijesnom, političkom, kulturnom i etničkom hrvatskom kontekstu u Bosni i Hercegovini, a prostiru se izvan okvira države Bosne i Hercegovine – na susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) i druge zemlje te na odnose s njima kao i na široku bosanskohercegovačku hrvatsku dijasporu.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine treba izraziti sve pozitivne civilizacijske činjenice povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i one koje su negativno utjecale na tu povijest. Predmet interesa Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine jesu, dakle, svi Hrvati iz Bosne i Hercegovine, svejedno žive li ili ne žive u Bosni i Hercegovini. Također, predmet interesa Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine su pojedinci i ustanove izvan hrvatskoga etnikuma čija je djelatnost na bilo koji - za leksikonsku informaciju relevantan način bila vezana uz Hrvate u Bosni i Hercegovini.
U Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine prvi će se put na leksikografski sveobuhvatan način zabilježiti i opisati svi relevantni fenomeni, događaji i osobe koje tvore korpus hrvatskoga nacionalnog života u Bosni i Hercegovini ili se odnose na taj život, a da istodobno način i kriterij bilježenja i opisivanja tih fenomena, događaja i osoba budu u sustavu samih interesa i težnji hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini kao njegovoj domovini.
Abecedarij Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine bit će prvi javni izložak nacionalnoga tezaurusa pojmova i biografija koji će moći biti i javno provjeren, dopunjen i koliko bude potrebno popravljen, u svrhu postizanja najviših standarda ukupne bosanskohercegovačke enciklopedijske leksikografije u budućnosti. Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine treba biti edicija u četiri toma od po oko 700 - 800 stranica, standardnoga enciklopedijskog formata.
U tom bi smislu Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine treba postati knjiga za svaki dom i priručnik za širu nacionalnu obrazovanost i informiranost, a u jednoj verziji mogućega prijevoda na engleski jezik i veoma potreban priručnik za upoznavanje Hrvata u njihovoj domovini Bosni i Hercegovini kao i njihova doprinosa u izgradnji te zemlje kroz povijest i u suvremenosti.
Radi definiranja strukture abecedarija, a na temelju analize postojeće građe u raznim edicijama Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba, kao i na temelju sasvim novih istraživanja po samostanskim, biskupijskim, župnim i drugim arhivima i knjižnicama Bosne i Hercegovine (jer se hrvatskom komponentnom u Bosni i Hercegovini nitko do sada nije sustavno bavio) bilo je potrebno građu abecedarija grupirati u nekoliko razina općenitosti, sintetičnosti itd., kako bi se moglo doći do sadržajnih, strukovnih, kvalitativnih i kvantitativnih proporcija na temelju kojih je bilo moguće dati radni abecedarij sa svim prethodnim određenjima. Rezultat toga, kao i usporedba sa sličnim takvim nacionalnim enciklopedijama u svijetu, jest kako slijedi:
Teško je odrediti koliki će biti broj natuknica u ovoj enciklopediji. Međutim, njih je potrebno podijeliti u nekoliko skupina, pa će unutar opće podjele prema veličini (broju redaka) jedinica biti potrebno razlikovati dvije najbrojnije skupine po sadržaju:
A) jedinice koje tvore Pojmovnik (nominarij i terminarij)
B) jedinice koje tvore Personarij (biografije osoba).
Moramo istaći veoma veliki značaj ovog djela za kulturu Bosne i Hercegovine, a Hrvata posebno. Ono će kroz svoje velike, srednje i male članke prikazati sav prostor Bosne i Hercegovine, sve općine, sve rijeke i planine, sva naseljena veća mjesta, sve prirodne i turističke znamenitosti, sve veće gospodarske subjekte, baštinu posebice većinsku hrvatsku, kulturne spomenike, arheološke lokalitete, školstvo, zdravstvo, promet, znanstvene discipline, biljni i životinjski svijet, industrijske grane, glazbu, umjetnička dostignuća, sve značajnije povijesne događaje od prapovijesti do suvremenog doba te konačno značajne osobe iz svih oblasti života. Kod osoba obuhvaćene su 85 % znamenitih hrvatskih osoba a ostatak će biti osobe drugih naroda koje su se nalazile na čelu političkih, gospodarskih i društvenih sustava gdje su živjeli i stvarali Hrvati.
U projektu Hrvatske enciklopediju Bosne i Hercegovine sudjeluje preko 120 znanstvenika, kulturnih i javnih djelatnika, s ukupnih prostora Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine

Suradnici na projektu su:

UREDNICI STRUKA

Agronomija Jure Beljo
+ Zdravko Devetak
Arheologija Marko Babić
Veljko Paškvalin
Arhitektura Vladimir Milinović
Arhivistika Matko Kovačević
Bibliotekarstvo Dženana Tuzlak
Biologija Željka Bjelčić
Botanika Čedomil Šilić
Crkvena povijest Tomo Vukšić
Marko Karamatić
Demografija Snježana Musa
Ekonomija Franjo Ljubić
Etnologija Astrida Bugarski
Ivanka Miličević-Capek
Etnografija Astrida Bugarski
Ivanka Miličević-Capek
Film Vlatko Filipović
Fizika Stjepan Marić
Slavenka Vobornik
Filologija Dalibor Brozović
Filozofija Serafin Hrkač
Željko Pavić
Geografija Snježana Musa
Geodezija Ivan Lesko
Glazba Vinko Krajtmajr
Ljubo Begić
Iseljeništvo Vladimir Šoljić
Tomislav Ćorić
Kazalište Radovan Marušić
Miro Petrović
Kemija + Vladimir Miličević
Književnost Vlado Pandžić
Likovna umjetnost Slavko Harni
Ante Kainić
Lingvistika Dalibor Brozović
Matematika + Vlado Cigić
Medicina Ljubo Šimić
Novinarstvo Ivo Lučić,
Drago Marić
Pedagogija Mladen Bevanda
Politika Ivan Primorac
Pomoćne povijesne znanosti Radoslav Dodig
Povijest Krešimir Regan
Pavo Živković
Pravo Božo Žepić
Promet Pavo Boban
Religija Tomo Vukšić
Rudarstvo + Fabijan Trubelja
Sociologija Slavo Kukić
Ivan Markešić
Strojarstvo Ante Mišković
Šport Drago Kovač
Stjepan Kljuić
Šumarstvo Konrad Pintarić
Dalibor Ballian
Veterina Ante Nevjestić
Vojništvo Martin Bevanda
Župe (katoličke) Ivan Markešić

SURADNICI NA IZRADBI ENCIKLOPEDIJE SU:

Admirata Lučić, Adnan Silajdžić, Alojzije Ištuk, Ana Rimanić, Ancila Bubalo, Andrija Nikić, Andrija Zirdum, Anđeklo Barun, Ante Kajinić, Ante Mišković, Ante Nevjestić, Ante Škegro, Ante Šoljić, Anto Orlovac, Astrida Bugarski, Beata Prkačin, Benedikt Vujica, Bernardin Matić, Boško Pešić, Božo Žepić, Cecilija Firić, Čedomil Šilić, Dalibor Ballian, Dalibor Brozović, Damir Boras, Dario Čepo, Dolores, Grmača, Dragan Ressner, Drago Kovač, Drago Marić, Dražen Kutleša, Drijenka Pandžić-Kuliš, Dubravko Lovrenović, Dženana Tuzlak, Fabijan Trubelja, Frano Ljubić, Franjo Marić, Goran Sunajko, Hrvoje Milošević, Ibrahim Krzović, Ignacije Gavran, Ines Kezić, Ismen Bušatlić,Ivan Anđelić, Ivan Cvitković, Ivan Lesko, Ivan Markešić, Ivan Primorac, Ivanka Miličević-Capek, Ivica Puljić, Ivo Čolak, Ivo Lučić, Jakov Pehar, Janja Bošković, Jaroslav Vego, Josip Muselimović, Jozo Sopta, Juraj Njavro, Juraj Novosel, Jure Beljo, Juro Babić, Konrad Pintarić, Korana Cigić, Krešimir Regan, Ladislav Fišić, Lidija Fekeža, Luka Babić, Luka Markešić, Ljiljana Marjanović, Ljubo Begić, Ljubo Šimić, Marina Protrka,Marko Babić, Marko Josipović, Marko Karamatić, Marko Semren, Martin Bevanda, Matko Kovačević, Mato Mrkonjić, Mato Zovkić, Mazllom Kumnova, Milko Brković, Miljenko Karačić, Mirjam Gadža, Mirko Marjanović, Miro Petrović, Miro Vrgoč, Mladen Bevanda, Nikola Borić, Pavo Boban, Pavo Živković, Radoslav Dodig, Radovan Marušić, Robert Jolić, Serafin Hrkač, Slavko Harni, Slavko Slišković, Slavo Kukić, Snježana Musa, Snježana Vasilj, Srećko Matko Džaja, Stjepan Kljuić, Tatjana Delibašić, Tomislav Ćorić, Tomislav Kaniški, Tomislav Premerl, Tomislav Slokar, Tomo Vukšić, Velimir Blažević, Veljko Paškvalin, Vendelin Karačić, Vine Mihaljević, Vladimir Milinović, Vlado Cigić, Vlado Marić, Vlado Pandžić, Vlado Sučić, Vlado Šoljić, Vlatko Filipović, Zdenko Jajčević, Zdravko Devetak, Zoran Primorac, Žarko Primorac, Željka Bjelčić, Željko Ivanković i Željko Pavić.
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine je dovršena i tiskana te su održane promocije u Sarajevu i Mostaru. Velika promocija je održana 23. lipnja 2009. godine u prepunoj dvorani Narodnog pozorišta u Sarajevu. Na promociju su pozvani i odazvali se uglednici iz političkog, društvenog i znanstvenog života u Sarajevu. Promotori su bili aktualni Predsjednik ANUBiH akademik Božidar Matić, pomoćni biskup Vrhbosanski dr. Pero Sudar, zamjenik glavnog urednika i izvršni urednik dr. Ivan Markešić i Ivan Anđelić, ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH.
Druga velika promocija održana je 30. lipnja 2009. godine u kongresnoj dvorani hotela Ero u Mostaru. Promotori su bili: msgr. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski koji je u širokom pozdravnom govoru obuhvatio suštinu djela, te prof. dr. Jakov Pehar glavni urednik Hrvatske Enciklopedije Bosne i Hercegovine, dr. Vlado Majstorović, rektor Sveučilišta u Mostaru, dr. fra Rober Jolić, suradnik na izradbi Hrvatske Enciklopedije Bosne i Hercegovine.
Promocije i u Mostaru i u Sarajevu su izuzetno medijski popraćene ističući ne podijeljene pozitivne ocjene djelu.

PROMOCIJA HE BIH U SARAJEVU, 23. LIPNJA 2009. GODINE SLIJEVA NA DESNO AKADEMIK BOŽIDAR MATIĆ, PROF. DR. IVAN MARKEŠIĆ, POMOĆNI BISKUP VRHBOSANSKI DR. PERO SUDAR, RAVNATELJ HLI BIH IVAN ANĐELIĆ - HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Promocija HE BiH u Sarajevu, 23. lipnja 2009. godine slijeva na desno akademik Božidar Matić, prof. dr. Ivan Markešić, pomoćni biskup Vrhbosanski dr. Pero Sudar, ravnatelj HLI BiH Ivan Anđelić

PROMOCIJA HE BIH U SARAJEVU, 23. LIPNJA 2009. GODINE - HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Promocija HE BiH u Sarajevu

PROMOCIJA HE BIH U SARAJEVU, KRUNOSLAV CIGOJ I IVICA ŠARIĆ - PROMOCIJA HE BIH U SARAJEVU, 23. LIPNJA 2009. GODINE - HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Promocija HE BiH u Sarajevu, Krunoslav Cigoj i Ivica Šarić

PROMOCIJA HE BIH U SARAJEVU, 23. LIPNJA 2009. GODINE - HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Promocija HE BiH u Sarajevu,

PROMOCIJA HE BIH U SARAJEVU, VLADIMIR ŠOLJIĆ I ENVER BEČIREVIĆ - PROMOCIJA HE BIH U SARAJEVU, 23. LIPNJA 2009. GODINE - HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Promocija HE BiH u Sarajevu, Vladimir Šoljić i Enver Bečirević

PROMOCIJA HE BIH U SARAJEVU, 23. LIPNJA 2009. GODINE - HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BIH

Promocija HE BiH u Sarajevu,

PROMOTORI HE BIH U MOSTARU, 30. LIPNJA 2009. GODINE IVAN ANĐELIĆ RAVNATELJ HLI BIH, REKTOR SVEUČILIŠTA U MOSTARU PROF. DR. VLADO MAJSTOROVIĆ, GLAVNI UREDNIK HE PROF. DR. JAKOV PEHAR, DR. FRA ROBERT JOLIĆ

Promotori HE BiH u Mostaru, 30. lipnja 2009. godine Ivan Anđelić ravnatelj HLI BiH, rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Vlado Majstorović, glavni urednik HE prof. dr. Jakov Pehar, dr. fra Robert Jolić

PROMOCIJA HE BIH U MOSTARU, SLIJEVA NA DESNO MR. VLADIMIR ŠOLJIĆ, FRANJO BORAS, BISKUP DR. RATKO PERIĆ, DR. FRA ANDRIJA NIKIĆ, GRADONAČELNIK MOSTARA LJUBO BEŠLIĆ

Promocija HE BiH u Mostaru, slijeva na desno mr. Vladimir Šoljić, Franjo Boras, biskup dr. Ratko Perić, dr. fra Andrija Nikić, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić

PROMOCIJA HE BIH U MOSTARU, PROVINCIJAL FRA IVAN SESAR, GEN. KONZUL RH VELIMIR PLEŠA

Promocija HE BiH u Mostaru, provincijal fra Ivan Sesar, gen. konzul RH Velimir Pleša

PROMOCIJA HE BIH U MOSTARU

Promocija HE BiH u Mostaru,

PROMOCIJA HE BIH U MOSTARU, HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Promocija HE BiH u Mostaru,

BARITON FERDINAD ZOVKO - PROMOCIJA HE BIH U MOSTARU, HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Promocija HE BiH u Mostaru, bariton Ferdinad Zovko

Pored projekta Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine Znanstveno vijeće je usvojilo i projekt Bosna i Hercegovina: Politička i kulturna povijest. Na čelo projekta imenovan je prof. dr. Dubravko Lovrenović, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Projekt će biti urađen od skupine najeminentnijih povjesničara hrvatske provenijencije, među kojima ističemo akademika Srećka Džaju.
Hrvati drže da je Bosna i Hercegovina njihova domovina, te je s toga vole, izgrađuju i o njoj rado pišu. Pisanje o njoj može biti u raznim formama, a jedno od najtežih, najodgovornijih je pisanje njezine povijesti. Do sada se pojavilo više pisanih povijesti Bosne i Hercegovine koje su znanstveno zastarjele sa stajališta interpretacije povijesnih vrela, metodologije, ideoloških opterećenja pa čak i tendencioznih nakana u težnji podcrtavanja značaja nekih povijesnih događaja i epoha. Naročito je to karakteristično za neka izdanja nastala tijekom rata i poraća. Povijest se u današnjim bosanskohercegovačkim uvjetima često pretače u pseudoznanost, a odatle u dnevnu politiku. Ta pojava nije jučerašnjeg datuma, i u bosanskohercegovačkoj historiografiji može se označiti braudelovski formuliranom pojavom dugog trajanja. Robujući nedovršenoj povijesti, bosanskohercegovačkih narodi ostaju narodi prostora umjesto da se razviju u narode vremena. Ovoj zarobljenoj historiji oduzeta je njezina veličanstvena nepredviđenost.
O tome zorno svjedoče sinteze povijesti Bosne i Hercegovine publicirane neposredno uoči rata, tijekom i nakon rata. Iako nejednake znanstvene kvalitete one u cijelosti ipak ne zadovoljavaju potrebe za jednom sveobuhvatnom rekonstrukcijom prošlosti Bosne i Hercegovine, ostajući uglavnom u okvirima narativno-pozitivnog diskursa.
Da bi se popunila praznina o obradi integralne povijesti Bosne i Hercegovine od prapovijesti do suvremenog doba, te svim događajima i kulturi dao približno jednak i znanstveno utemeljen značaj, javlja se potreba izradbe i objavljivanja ovog djela.
U razdoblju povijesnih događanja od prapovijesti do suvremenog doba postoje razdjelnice u pristupu i objašnjenju tih događanja gdje još uvijek nema znanstvenog suglasja između hrvatskih, srpskih i bošnjačkih znanstvenika. Trebat će vremena da se usuglase te znanstvene postavke, što potrebu za nastankom ovog djela čini još naglašenijom. Hrvati će znanstvenoj i široj javnosti ponuditi sintezu ukupne povijesti Bosne i Hercegovine prema svom vlastitom uvjerenju, zasnovanom na povijesnim vrelima, objavljenim u znanstvenim radovima domaće i inozemne provenijencije i služenju znanstvenoj istini. Djelo će pokušati dati objektivan sud o događajima, povijesnim razdobljima i utjecajima svih relevantnih čimbenika na ukupan civilizacijski hod naroda Bosne i Hercegovine, od prapovijesti do danas. Osnovna nakana ovog projekta nije dokazivati čija je Bosna – srpska, hrvatska ili bošnjačka – nego da iz najšire povijesne perspektive, slijedeći postulate moderne historiografije, odredi mjesto Bosne i Hercegovine u tijekovima opće historije.
Uvjereni smo da se uz sudjelovanje afirmiranih suvremenih povjesničara iz BiH mogu otkloniti sporne povijesne dvojbe, trasirati jasan put prema budućnosti i formirati minimum znanstvenog konsenzusa o još uvijek otvorenim pitanjima i kontraverzama koje bosanskohercegovačku historiografiju poput sjenke prate najmanje dva stoljeća. Djelo će biti oslobođeno od političkih i ideoloških utjecaja, što će mu osigurati znanstveni dignitet i dati primjeren interes, jer je većina dosadašnjih objavljenih sintetskih djela prožeta tendencijama iz političkog ambijenta vremena u kojem su pisana. Kod odabira znanstvenika za rad na ovom djelu vodilo se računa o njegovom znanstvenom opusu, vrednovanju njegovog rada u domaćim i inozemnim znanstvenim krugovima te uža specijalnost u povijesnom istraživanju. Veći broj znanstvenika uključenih u ovaj projekt posjeduje potvrđene europske pa i svjetske reference, što unaprijed garantira kvalitetu djela čija se izradba očekuje. Uvjereni smo da će ovo djelo pobuditi interes ne samo u znanstvenoj nego i u široj javnosti, studentskoj i školskoj populaciji i da će prodajom pokriti većinu troškova izradbe i tiskanja.
Pošto je država Bosna i Hercegovina tek tijekom prošlog rata stekla potpuni suverenitet, logično je da se u mnogim segmentima postavlja prema svojim unutarnjim i vanjskim strukturama na taj način. Radi toga je neophodno izraditi atlas Bosne i Hercegovine, što zahtijeva veoma velike znanstvene i financijske napore, pa se prišlo manjem obimu kroz Projekt izradbe zemljopisnih karata sa svim podatcima neophodnim za sve korisnike, a posebice kod sudionika obrazovnog sustava.
Reforma obrazovanja u BiH ima za cilj prvenstveno oslobađanje od suvišnih činjenica i rasterećenje učenika od prevelike količine faktografije. Opredjeljenje suvremenog svijeta na regionalni princip razvoja unosi sasvim novo svjetlo u naš način obrazovanja. Naime, ono što smo do sada izučavali kao nacionalne predmete, a to su, među ostalim, povijest i geografija, mora proširiti granice. To znači da Bosna i Hercegovina jest naša država, ali je moramo promatrati kao dio zajednice, odnosno kao jednu od zemalja Jugoistočne Europe i kao takvoj utvrditi komparativne prednosti i nedostatke našega položaja u njoj. Iako još nije definirano da li će se i dalje primjenjivati sustav koncentričnih krugova ili sustav razvojnosti, ostaje činjenica da upravo kartografija ima svoju budućnost u našem obrazovanju. Ona, naime, omogućava pohranu svih mogućih znanja na karti. Naučiti učenike koristiti se kartom znači osposobiti ih za korištenje svih znanja.
Upravo to je, kao uostalom i nedovoljan broj i nekvalitetnih ponuda karata na našem tržištu navelo nas je na ideju da pružimo i nastavniku i učeniku preko različite serije kvalitetnih karata mogućnost za reformu nastavnog sata i reformu principa u nastavi. Znanstveno vijeće na svojoj sjednici od 26. lipnja 2007. godine je usvojilo projekt izradbe zemljopisnih karata Bosne i Hercegovine. Na čelo projekta imenovana je prof. dr. Snježana Musa s Fakulteta prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Da bi ukupnu znanost i edukaciju mladih, a i afirmiranih znanstvenika primakli europskoj znanstvenoj misli te njihove radove prezentirali ne samo domaćoj znanstvenoj i ostaloj javnosti na Znanstvenom vijeću od 26. lipnja 2007. godine usvojen je projekt časopisa s međunarodnom recenzijom, na čijem čelu se nalazi dr. Željko Pavić u svojstvu glavnog urednika, filozof, dugogodišnji znanstvenik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža iz Zagreba. Časopis će izlaziti pod nazivom Novi pogledi.

NOVI POGLED

Časopis Novi pogledi zamišljen je kao izvorni znanstveni časopis, u kojemu će biti objavljivana suvremena istraživanja s područja humanističkih i društvenih znanosti. Stoga časopis Novi pogledi ima dvije temeljne zadaće: prvo, afirmiranje najnovijih znanstvenih uvida s područja spomenutih znanosti, drugo, treba poslužiti kao podloga za buduće obogaćivanje novih leksikografskih izdanja Hrvatskog leksikografskog instituta u Mostaru. Pri tom će se poštovati načelo potpune otvorenosti za interdisciplinarnu suradnju, u čemu se sagledava i neposredna korist za temeljnu zadaću naše kuće: nove znanstvene spoznaje i uvidi trebaju sâmom našem enciklopedijsko-leksikografskom poslu otvarati nove mogućnosti vlastitoga samouobličavanja, u kojemu do izravnoga posredovanja dolaze ukorijenjenost u vlastitoj predaji, sudjelovanje u aktualnim duhovnim i znanstvenim gibanjima i – ne naposljetku – odrednice naše uzmožne budućnosti.
Sukladno toj temeljnoj nakani, časopis Novi pogledi sadržajno je zamišljen tako da će se sastojati od dva tematska bloka, jedan iz humanističkih, a drugi iz društvenih znanosti, u kojima će biti obrađivane najzanimljivije teme i uvidi s područja spomenutih znanosti. Teme i probleme ne namjerava sugerirati redakcija, nego upravo, obratno, očekuju se prijedlozi suradnika.
U trećem, redovitom dijelu pod naslovom Studije, kane se objavljivati za tematski blok nevezana, no jednako tako vrijedna izvorna znanstvena istraživanja. Povrh toga, posljednji dio redovito će donositi recenzije, prikaze i osvrte na aktualne publikacije s područja spomenutih znanosti.

UREĐIVAČKE PREFORMANSE ČASOPISA

Novi pogled

Nakladnik: Hrvatski leksikografski institut, d.o.o. Mostar
Za nakladnika: Ivan Anđelić
Glavni urednik: dr. Željko Pavić
Odgovorni urednik: dr. Ivan Markešić
Naziv časopisa: Novi pogledi

Uredništvo:
Mile Babić (Sarajevo)
Ivan Cvitković (Sarajevo)
Erwin Hufnagel (Koblenz)
Željko Ivanković (Sarajevo)
Marko Josipović (Sarajevo)
Slavo Kukić (Mostar)
Stipe Kutleša (Zagreb)
Dubravko Lovrenović (Sarajevo)
Zvonko Miljko (Mostar)
Jakov Pehar (Mostar)
Iko Skoko (Mostar)
Abdulah Šarčević (Sarajevo/Tucson/Arizona)
Krešimir Šego (Mostar)
Richard Wisser (Mainz)
Franci Zore (Ljubljana).

U okviru svoje nakladničke djelatnosti Institut je pokrenuo biblioteku Pogled u kojoj se tiskaju djela od posebnog značaja za kulturu u Bosni i Hercegovini. Do sada su objavljena djela:

1. Prvo lice jednine, autora akademika Dalibora Brozovića
2. Pogled iznutra, autora Ivana Anđelića
3. Muke i pouke po hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini, autora Vlade Pandžića
4. Dizajn humanog održivog razvoja i ekonomski razvoja, autora Zorana Trputeca
5. Usmene epske pjesme iz Neretve kod Konjica, prikupio i zapisao dr. sc. Pavo Anđelić
6. Ekonomika seljačkih gospodarstava, autora dr. Vladimira Trninića.

Nakon objavljivanja prvog sveska Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine očekivati je da će se omogućiti nastavak na dovršetku drugog i ostalih svezaka.
Hrvatski leksikografski institut se permanentno nalazi u oskudici financijskih sredstava za realizaciju svojih projekata i uopće za normalan rad. Pored uloženih sredstava za rad Instituta pri registraciji od 10.000,00 KM Hrvatska zajednica Herceg Bosna je ovoj ustanovi dodijelila prostor za rad, tehničku opremu i svoje tehničko osoblje. Bez Hrvatske zajednice Herceg Bosna Institut uopće ne bi mogao funkcionirati. Moramo spomenuti da je projekt Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine djelomično financiran od Fondacije za nakladništvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i sredstava namijenjenih za pomoć znanstvenim i zdravstvenim ustanovama Vlade Republike Hrvatske. Bez njihove pomoći projekt bi se razvijao sporije jer izradba ovog projekta zahtijeva velike troškove izuzev naknada autorima a koji se odnose na sjednice Znanstvenog vijeća, sjednice redakcija u Sarajevu, Zagrebu i Mostaru. Interesantno, svi se znanstvenici revnosno odazivaju na pozive uz naknadu samo materijalnih putnih troškova.