V. sabor Hrvatske zajednice Herceg – Bosne

Video snimak V. sabora možete pogledati ovdje: RTV HB, VIDEO SNIMAK SA V. SABORA

Rad Sabora je otvorio Prof.dr.sc. Antonijo Sesar, predsjednik Sabora HZHB

Otvaranje V. SABORA HZHB

Poštovani zastupnici, uvaženi gosti,

Poštovani predsjedniče Hrvatskog narodnog sabora, doktore Čović

          Prvi spomen imena Herceg Bosna različiti izvori najčešće vežu uz 1899. godinu i djelo “Hrvatstvo Herceg-Bosne po narodnoj predaji i običajima” Ivana Zovke, učitelja i folklorista iz Mostara. U digitalnom arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pronašao sam zabilješku o pet sveščica Zovkina rukopisa pod naslovom “Uvjerice. Od hrvatskog naroda po Herceg Bosni” iz 1892. godine, 7 godina ranije, pa možemo slobodno reći kako je naziv Herceg Bosna u upotrebi već 130 godina. Prvih 100 godina gotovo isključivo u književnosti, poeziji i historiografiji, kao pojam koji oslikava ljubav i divljenje prema domovini, pojam koji je istoznačnica, sinonim za Bosnu i Hercegovinu.

Prije 30 godina hrvatski politički predstavnici u tijelima vlasti Bosne i Hercegovine donijeli su odluku  o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline Hrvata u Bosni i Hercegovini, u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o mogućnosti formiranja zajednica općina. Utemeljena je kao odgovor na političku ugrozu i otvorenu ratnu agresiju na području BiH i bivše države. Utemeljena je u turbulentnim vremenima globalnih svjetskih političkih i društvenih promjena devedesetih godina prošlog stoljeća.

Dva su kapitalna djela publicistike obilježila to razdoblje i pokušala predvidjeti budućnost. Francis Fukuyama, profesor na Stanfordu, u svom djelu «Kraj povijesti i posljednji čovjek» iz 1992. g., optimistično je smatrao kako su liberalna demokracija i tržišni kapitalizam krajnja točka ljudske sociokulturne evolucije u budućem svijetu povjerenja, prosperiteta, mira i demokracije. S druge strane, Samuel Phillips Huntington, profesor na Harvardu, u djelu «Sukob civilizacija» iz 1993. g., predviđao je budućnost ispunjenu ratovima, ne samo između pojedinih država, već globalno između različitih svjetskih kultura.

Iz današnje perspektive, jasno je kako nisu uspjeli točno predvidjeti, jednako kao što ni hrvatski politički predstavnici iz devedesetih nisu mogli predvidjeti sve izazove, zamke i nametnuta rješenja kojima smo kao narod bili izloženi u proteklom periodu. Narod koji baštini prostor na razmeđu kultura, razuman u pogledu svijeta povjerenja, koji je i devedesetih jedini podržao sve mirovne inicijative, i dvijetisućitih kroz razgovore i traženje optimalnih rješenja podržava politiku Hrvatskog narodnog sabora.

Danas, 30 godina poslije, svjesni smo disfunkcionalnog ustroja BiH, zarobljeni između naših težnji prema zapadnim europskim asocijacijama i rasta opcija istočnih, balkanskih malih Schengena. Svjesni smo globalnih izazova i preslagivanja moći velikih sila, ozbiljno zabrinuti najavama mogućih prekrajanja granica u susjedstvu.

I zato nam i danas treba Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao forum koji okuplja sve hrvatske predstavnike iz političkog, vjerskog, znanstvenog, obrazovnog, kulturnog i gospodarskog života, kako bismo mogli otvoriti dijalog između nas samih u potrazi za najboljim rješenjima, i kako bismo poslali poruku suradnje prema druga dva naroda za uspostavljanje jednakopravnog i funkcionalnog ustroja, za bolju Bosnu i Hercegovinu, zemlju europskih civilizacijskih vrijednosti, za dobrobit svih nas koji živimo ovdje.

Zato nam je i danas potrebna Zajednica Herceg Bosna!

Poštovane dame i gospodo, zastupnice i zastupnici,

OTVARAM RAD V. SABORA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA!

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Izvješće o radu Glavnog Vijeća podnjeo je Mr.Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog Vijeća HZ HB

IZVJEŠĆE

O radu Glavnog vijeća HZ HB između IV. i V. Sabora

Poštovani predsjedniče HNS-a, uvaženi zastupnici i gosti, srdačno vas pozdravljam.

Mnogi se čak i među nama pitaju zbog čega je pojam Herceg Bosna tako visoko vrijednosno rangiran u hrvatskom narodu u BiH a i šire?

Osnovni razlog za to je što su Hrvati kao narod, a posebno Hrvati u BiH stoljećima kao vojnici ginuli pod tuđim zastavama i za tuđe interese, daleko od svojih domova, na velikom prostoru od rijeke Pijave u Italiji do Moskve i Staljingrada u Rusiji da bi konačno 90-tih godina prošlog stoljeća svoju sudbinu uzeli u svoje ruke i ratovali isključivo za svoje interese i na svojoj zemlji.

Za generaciju Hrvata BiH koja je nosila teret rata i bila suočena sa složenim problemima nakon rata, HB je simbol samoorganiziranja i obrane u ratnom razdoblju a nakon rata simbol borbe za jednakopravnost Hrvata sa druga dva konstitutivna naroda u BiH.

G.V. kao izvršni organ HZ HB djeluje na Načelima usvojenim na Utemeljiteljskom saboru u Neumu prije 24 godine koja u osnovi ne treba mijenjati nego samo neznatno dopunjavati i prilagođavati aktualnim okolnostima.

G.V HZ HB je u razdoblju između IV. i V. Sabora djelovalo u izuzetno složenim okolnostima dodatno pogoršanim pandemijom korona virusa čime je otežano komuniciranje sa institucijama s kojima HZ HB redovito surađuje.

U sklopu HZ HB djeluju dvije značajne institucije koje je osnovala HZ HB a to su HLI BiH i HDCDR u BiH.

Najznačajnije zadaće HZ HB danas su:

• Najšira potpora HNS-u koji nosi najveći teret u borbi Hrvata za jednakopravnost
• Očuvanje identiteta Hrvata u BiH kao dijela jedinstvenog  hrvatskog naroda
• Ispravljanje krive slike o ulozi HZ HB i HVO-a kao i ulozi političkog vodstva Hrvata u BiH i RH vezano za Domovinski rat
• Zaustavljanje egzodusa Hrvata stvaranjem političkih, ekonomskih i svakih drugih uvjeta za njihov opstanak te povratak prognanih Hrvata budući da se njih danas više od 50% u odnosu na predratni broj nalazi izvan granica BiH.

Ovom prigodom neću taksativno nabrajati sve što je G.V. radilo u minulom razdoblju. Dio toga je prezentiran preko knjiga i publikacija koje ste imali prigode vidjeti pri akreditaciji za ovu sjednicu.

Vjerujem da je najveći broj vas ovdje nazočnih a i šire javnosti primjećivao djelovanje HZ HB kroz oglašavanje u medijima o aktualnim događajima, organizacije likovnih izložbi vezanih za HVO i logore, promocije knjiga, organizacije brojnih značajnih obljetnica vezanih za Domovinski rat i td.

Ovom prigodom navest ću samo jedan primjer koji pokazuje na koje se sve načine HZ HB bori za istinu o Domovinskom ratu u uvjetima medijske blokade.

Prije nešto manje od dvije godine sudionike sjednice Središnjeg odbora HSK u povodu obljetnice odveli smo na mjesto zločina ABiH nad Hrvatima u mjesto Doljane – Jablanica. Nakon toga smo prošli kroz prelijepe predjele između Vrana i Čvrsnice do samostana u Masnoj luci i dalje preko Posušja do Međugorja.

Na ovaj jednostavan način je slika o naprijed navedenom otišla u preko dvadeset zemalja svijeta odakle su došli Hrvati sudionici na sjednicu Središnjeg odbora HSK.

HZ HB je brojčano malobrojna institucija s oskudnim materijalno financijskim resursima. Njena snaga izvire iz velikog broja znanstvenika umreženih i uključenih u projekte koje HZ HB realizira. Pored toga kod realizacije projekata HZ HB surađuje sa svim relevantnim subjektima unutar hrvatskog korpusa od Sveučilišta, HAZU, MH, HKD „Napredak“, Društvo hrvatskih književnika HB, HSK, i td. te udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Unutar HZ HB rođena je ideja o izradi Hrvatskog leksikona kao jedne vrste aktualne biografije hrvatskog naroda u BiH. Ovu ideju su podržale i potpisale  sve u to vrijeme najznačajnije institucije Hrvata u BiH:

• Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost
• Sveučilište u Mostaru
• Nadbiskupija Vrhbosanska
• HKD Napredak Sarajevo
• Hrvatska zajednica Herceg Bosna
• Hrvatska matica iseljenika
• Matica hrvatska – podružnica Sarajevo
• Matica hrvatska – podružnica Mostar

Kad je ovaj projekt nadrastao pojam Leksikona pretvoren je u projekt Hrvatska enciklopedija BiH zbog čega smo za njegovu realizaciju osnovali posebnu već spomenutu instituciju HLI BiH.

HLI BiH uz veliku materijalnu i financijsku potporu HZ HB pored realizacije projekta HE realizira i projekt „Tko je tko u Hrvata BiH“.

Realizacija oba projekta je usporena i gotovo zaustavljena zbog nedostatka financijskih sredstava pa je potrebno uložiti maksimalan napor utemeljitelja projekta i svih hrvatskih institucija i dužnosnika da se osiguraju sredstva za dovršetak ovih značajnih projekata.

U ovakvim prigodama redovito spominjemo činjenicu da se HZ HB neopravdano sotonizira i da je stvorena o njoj potpuno kriva slika.

S velikim zakašnjenjem u odnosu na bošnjačku i srpsku stranu u BiH, HZ HB je osnovala Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH.

Centar je utemeljio i opremio potpuno suvremeni arhiv koji već sada raspolaže s preko 100.000 dokumenata u pisanoj i digitalnoj formi a stavio pod nadzor najveći broj dokumenata hrvatske strane u BiH vezane za Domovinski rat koji su bili razasuti na brojne lokacije u BiH i RH.

Danas je Centar servis i potpora svim nepravedno optuženim pripadnicima HVO-a.

Centar raspolaže s velikim brojem dokumenata o zločinima nad Hrvatima u BiH za koje nije podignuta optužnica kao i za one čije je procesuiranje u tijeku što hrvatskoj strani omogućuje da iz potpuno pasivne pređe u aktivnu ulogu.

Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata je intenzivirao aktivnost na prikupljanju i arhiviranju brojne foto i video dokumentacije vezane za Domovinski rat kako bi istu zaštitili od propadanja.

Poznata je izreka da slika često govori više nego tisuću riječi. Za to vašoj pažnji preporučujem jedan izuzetno kvalitetan i vrijedan film o hrvatskim logorašima u BiH koji je predpromoviran ovih dana, a uskoro će biti i prikazan. Ovo vrijedno djelo nastalo je u prvom redu zahvaljujući velikom trudu i znanju dvojice ljudi, pokojnom predsjedniku Udruge hrvatskih logoraša Anđelku Kvesiću i autoru filma prof. dr. Ivi Čolaku uz malu pomoć HZ HB.

Malo kome čak i među nama, je poznato da je samo ABiH imala 333 logora za Hrvate, a još manje je poznato što su sve hrvatski logoraši preživjeli u tim logorima. To ćete sve vidjeti u spomenutom filmu.

Ovom prigodom želim vas izvijestiti da je ažurirana web stranica hercegbosna.ba na kojoj će biti prezentirano sve što HZ HB radi, a time će biti otvorena mogućnost davanja doprinosa u radu HZ HB svih onih koji to mogu i žele.

Zahvaljujem na pažnji i srdačno vas još jednom pozdravljam.

 

Izlaganje akademika Mladena Bevande predsjednika HAZU BiH, na V. Saboru Hrvatske zajednice Herceg Bosne, 24. svibnja 2021.

Poštovani gospodine predsjedniče, uvaženi sabornici, dame i gospodo

Počašćen sam što vas u ime HAZU BiH, i osobno, mogu s osobitom radošću pozdraviti i sabornicima poželjeti uspješan i plodan rad na Petom saboru Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Jedan od prvih sporazuma koje je potpisala naša Akademija upravo je Sporazum o suradnji s HZHB. U svezi s tim imamo konkretna iskustva, a ubuduće, uvjeren sam, možemo učiniti i još više u interesu hrvatskoga naroda u BiH.

Poznata mi je misija, poslanje, kulturna, povijesna zadaća i uloga HZHB jer sam od početka član, a u jednom razdoblju bio i na čelu njenog odjela za medije. Rad, djelovanje i postojanje HZ držim našim, zajedničkim dobrom. Roditeljica je pojedinih važnih hrvatskih kulturnih ustanova. Jedan je od naših simbola, stupova, prepoznatljiv znak identiteta, svjedoči o stupnju naše kulturne i svekolike zrelosti.

Zahvalni smo HZHB za sve što je učinila i čini na povezivanju, koheziji i integraciji Hrvata diljem BiH i svijeta. Herceg Bosna s pijetetom obilježava bitne obljetnice Domovinskog rata, čuva sjećanje na zaslužnike naroda, promiče etičke, humane vrjednote hrvatskoga naroda. Razvija svijest o nužnosti našega zajedništva i solidarnosti. Čuva i promiče povijesni, kulturni, tradicijski identitet, duhovne i narodne odlike. S pravom se može reći: HZ je naša iskaznica, naš legitimitet, naša opravdanost, utemeljenost. Istinom i argumentacijom bori se za ravnopravnost i pravdu, duhovni, kulturni, gospodarski preporod BiH, za njene euroatlantske integracije, kao i protiv nečasnih politikantskih igara, pritisaka, ucjena, obespravljivanja hrvatskoga naroda. Razvija dobrosusjedske odnose s drugim konstitutivnim narodima i građanima, umjesto razdora zagovara suradnju i povjerenje. Njeguje ljubav prema domovini, ali ne prema nepravednom političkom sustavu, kao ni prema pojedinim političkim predstavnicima naroda koje su nam drugi birali, nametnuli. Hrvati vole svoju domovinu. Tepaju joj i poetski nazivaju – Herceg Bosna – kao što su pisali i govorili pojedini istaknuti književnici, povjesničari, znanstvenici naročito u 19. stoljeću.

Ovdje su duboki korijeni hrvatske drevnosti i snažne moralne zasade koje su nas očuvale i snažile da, unatoč svim nedaćama, nesklonoj povijesti, opstanemo na ovom turbulentnom, nemirnom prostoru, na svojoj baštini. Danas smo svjedoci, očevidci, napuštanja ove pradjedovske pradomovine pa djelovanje HZHB može utjecati da se olako ne napušta svoj patrimonij, rodni kraj, svoja domovina. Odgovorne pak u općinama može poticati da sustavno i djelotvornim mjerama još konkretnije stimuliraju opstanak pa i povratak onih koji su otišli. U svezi s tim, na sreću, ima već korisnih primjera. Treba ih afirmirati i obogaćivati sa što više povlastica i pogodnosti.  Nužno je češće podsjetiti i na antologijsku, svevremenu pjesmu danas tako aktualnu:

Tu je tvoja zemlja, tu sagradi dom. Tu je temelj stari, tu na kršu tom. Tuđin i oluje kidali su nju, Al’ ona tu je sve dok mi smo tu…

A, mi smo tu, tu je i HZ HB.

                                                                                                      

–

IZABRANI KANDIDATI ZA TIJELA HZ HB ZA NAREDNI MANDATNI PREDIO OD ČETIRI GODINE

Predsjednik Sabora HZ HB
1. Lidija Bradara

Dopreidsjednici Sabora HZ HB
1. akademik Mladen Bevanda
2. Helena Lončar
3. Blaž Župarić